Pet domaćih banaka odobrilo je Agrokoru 80 milijuna eura. Iako je bio najavljen iznos od 150 milijuna eura, ruske banke Sberbank i VTB za sada se još nisu odlučile na kredit Agrokoru. No, kako je najavio povjerenik Agrokora Ante Ramljak, i njihov dio od 70 milijuna trebao bi uskoro biti uplaćen. Pri čemu ruske banke traže da se kao njihov plasman računa 170 milijuna eura s obzirom na to da su prije mjesec dana uplatile 100 milijuna eura, odnosno da i taj iznos ima pravo prvenstva naplate kao i svi budući krediti banaka koji će se davati tijekom trajanja zakona.
Kredit je odobren na 15 mjeseci, a kamata se još ne otkriva, ali je znatno manja od 9,5 posto koliko je nekada Agrokor plaćao. Posao u Agrokorovu tornju fokusiran je na stanje obveza i imovine, a trebao bi trajati šest mjeseci. Istodobno je poslano pozivno pismo konzultantima za posao restrukturiranja na tri adrese: Alvarez&Marsal, McKinsey i Alix partners. Izvanredni povjerenik obećao je dobavljačima da će učiniti sve da se obveze po regresnim mjenicama prebace na Agrokor.
Situacija nije dobra na tržištu kapitala, pa dionice već drugi dan zaredom imaju snažan pad. Od petka su Agrokorove kompanije na burzi izgubile 1,1 milijardu kuna. Razlog je kao i u većini slučajeva – neizvjesnost i nepovjerenje. Lex Agrokor primjenjuje se prvi put, financijska slika Agrokora još nije jasna, a još nije isplaćen cijeli iznos obećanog novca. Dodatno, niti rejting-agencija Moody’s nije dala povjerenje zakonu te je smanjila Agrokorov rejting. No veći je problem nepovjerenje u upravljanju kompanijama i financijskim izvješćima. Ledo je, primjerice, u prvoj kotaciji burze, što bi trebalo značiti da su sva izvješća točna i da su u potpunosti otvoreni za javnost. Bio je to i mamac za mirovinske fondove koji su prije četiri godine kupovali dionice Leda po cijeni od oko 8000 kuna, krajem godine bila je i veća od 10.000 kuna, a sada je tek na četvrtini te cijene.
Jamstva mogu biti pobijena
Velik problem u Agrokorovim kompanijama jesu jamstva koja su se izdavala za dobivanje kredita, a opterećenja jamstvima teška su milijarde eura. Zato se i spominje istraga oko jamstava. Upitno je jesu li mirovinski fondovi, koji su imali svoje predstavnike u Nadzornim odborima, profesionalno nadgledavali poslovanje, ali naravno i ostali članovi Nadzornog odbora. Mirovinci su značajni dioničari u Ledu, složili su se kada su se jamstva odobravala, a sada su postala teret i fondovi dionice Leda prodaju. No, ta jamstva bi mogla biti pobijena, iako se to do sada nije događalo. Odluka se prema zakonu može pobijati “zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara, a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi.”
Zanimljivo je da je u Srbiji to praksa. Primjerice, kada su se davala jamstva za Todorićev Dijamant, tada su svi dioničari koji nisu na to pristali, bili obeštećeni po fer cijeni. Tada je primjerice i jedan hrvatski investicijski fond dobio naknadu jer se nije složio da se jamstvo daje. Odnosno, ispada da srbijanski zakoni bolje štite dioničare nego hrvatski. Nije niti isključeno da dionice trenutačno prodaju oni kojima su te dionice bile zalog za odobrene kredite Agrokoru. Ne isključuju se nadalje niti mogućnost da je pad dionica vezan za namjerno smanjenje cijene, a zbog moguće namjere da vjerovnici pretvore svoja potraživanja od Agrokora u udjel u pojedinim kompanijama. Takav smo slučaj imali kod Optime telekoma u kojem su potraživanja preuzele banke vjerovnici i što se je pokazalo uspješnim. Ništa nije isključeno. No takva situacija neizvjesnosti i nagađanja ne djeluje ohrabrujuće za ulagače. Jamstva, lažirana financijska izvješća te kombinacije u poslovanju s mjenicama... postalo je temelj za moguće istrage, a takva situacija obeshrabruje ulagače.
Tim oko sebe koji je Ramljak okupio radi cijele dane, no za raspoloženje tržišta traže se i rezultati koji opet ne ovise samo o njima. Ekipa je stručna, iako mnogi zamjeraju što su većinom Ramljakovi poznanici. No jasno je da kada netko krene u tako ozbiljan posao, želi oko sebe ekipu koja pozna, koja ima reference i na koju računa da mogu nešto napraviti. Zamjera se i što je ostavio dio ekipe iz Agrokora, no kako nam objašnjavaju, riječ je o ljudima koji su u Agrokoru bili ispod uprave i radili na operativnim poslovima. Te su im sada njihove usluge neophodne.
>>Sedam dana drame u Agrokorovu tornju. Todorićevi sinovi: Tata, bankrotirali smo
>>Kako je dječak iz Božjakovine gradio veliko poslovno carstvo
>>Zbog glazbene čestitke Alvarezu policajci iz protueksplozijske službe pretraživali Agrokor
>>Konzum opet pun, fondovi sa zapada ulagat će u Agrokor
Koliko afera Agrokor i lažirana izvješća, ugrožavaju mirovine onih koji svaki mjesec uredno uplaćuju 5 % u drugi mirovinski stup. To bi bila zanimljiva analiza i informacija. Kao što bi bilo zanimljivo znati koliko će ta afera poskupiti buduća zaduživanja hrvatske države. Dug hrvatskih autocesta namjerava se restruktuirati novim jeftinijim zaduženjima. Koliko je to, uz ovako narušeni ugled, uopće moguće. Nisam čula niti pročitala niti jednu ozbiljniju analizu u tom smislu. Da li se novinari boje pitati ili jednostavno nema sugovornika koji su, u neugodnoj situaciji, voljni načimati neugodne teme. Ipak, guranje glave u pijesak nikada nije pametna opcija.