Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovno je inzistirao na tome da i Europska unija i Ukrajina sudjeluju u pregovorima za okončanje rata u toj zemlji te da se treba odrediti osoba koja će zastupati EU u tim pregovorima. Te je stavove ponovio i danas poslijepodne na neformalnom sastanku koji je sa saveznicima sazvao francuski predsjednik Emmanuel Macron i na kojem je, uz Hrvatsku, sudjelovalo još 18 država.
- Kao i naši transatlantski partneri, SAD, zalažemo se za okončanje rata. Ali, potrebno je postići sveobuhvatan, pravedan i održiv mir, koji će osigurati poštivanje međunarodnog prava i cjelovitost Ukrajine. Stoga je nužno definirati format pregovora koji će uključivati i Ukrajinu i Europsku uniju. Istaknuo sam da je važno postići dogovor o osobi visokog profila koja će nastupati u ime EU u vezi daljnjih razgovora o Ukrajini - objavio je Plenković nakon sastanka.
Sudjelovao sam na neformalnom summitu koji je organizirao francuski predsjednik @EmmanuelMacron o #Ukraine i europskoj sigurnosti. Sa širim krugom partnera razgovarali smo o potrebi pružanja daljnje podrške Ukrajini, kako bi ona bila što snažnija ususret mogućih pregovora o… pic.twitter.com/CBXnuXR222
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) February 19, 2025
Prvi Macronov sastanak, onaj u ponedjeljak, na kojem se razgovaralo kako koordinirati europski odgovor na ono što je nazvao "egzistencijalnom prijetnjom" od Rusije nakon promjene politike u Washingtonu, bio je ograničen samo na lidere premijeri Njemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske, Španjolske, Nizozemske i Danske, predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste, predsjednica Europske komisije Ursule von der Leyen i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, što je izazvalo negodovanje u nizu europskih i drugih država.
One su se, naime, pobunile da ih se - iako podržavaju Ukrajinu - stavlja u drugi plan. Stoga je današnji sastanak - dijelom održan videovezom - uključio i Hrvatsku, ali i Litvu, Cipar, Finska, Belgiju, Bugarsku, Kanadu, Estoniju, Grčku, Irsku, Island, Latviju, Norvešku, Portugal, Švedsku, Sloveniju, Luksemburg te Češku i Rumunjsku, dvije države koje su bile izuzetno oštre u osudi Macronovog odabira država "prvog reda" i izostavljanja ostalih. Na popisu sudionika nisu bile Mađarska i Slovačka, čiji su premijeri bliski Putinu, niti Turska, članica NATO-a, čiji predsjednik Recep Tayyip Erdogan želi biti posrednik u postizanju mira.
>> FOTOGALERIJA Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
Otvori KEKS Pay
ap bolje da se ti više brineš za hrvatsku i svoj narod a onda sa ostalima