Naslovnica Vijesti Hrvatska

Pet trgovačkih lanaca drži dvije trećine tržišta hrane

U top pet je samo jedan lanac u domaćem vlasništvu, a Lidl i Kaufland sa zajedničkim prihodima približili su se Konzumu
18. svibnja 2019. u 14:08 1 komentara 1831 prikaza
Konzum
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Dvadeset godina tranzicije donijelo nam je visoku koncentraciju vodećih lanaca u sektoru trgovine. Prvih pet trgovačkih kuća kontrolira čak dvije trećine hrvatskog tržišta prehrane i mješovite robe, što bi mogao biti i jedan od razloga da je roba u hrvatskim dućanima jednako skupa, ako ne i skuplja nego na zapadu, dok se po cijenama s istočnim susjednima ne možemo ni mjeriti.

Lidl Sve su prijavili Važno upozorenje Lidla kupcima

Prema podacima za 2018. godinu domaću trgovačku scenu diktira pet lanaca od kojih se samo za Plodine, u vlasništvu Mile Ćurkovića, može reći da su u domaćem vlasništvu dok su ostala četiri trgovačka lanca, uključujući još uvijek vodeći Konzum, u vlasništvu stranaca.

Kvartovskim dućanima 9%

Domaće tržište prehrane i mješovite robe preko Konzuma kontrolira ruski kapital, Lidla i Kauflanda njemački te Spara austrijski. Porijeklo kapitala manje je bitno od činjenice da visoka koncentracija malog broja poduzetnika vodi prema monopolu i mogućnosti dogovaranja cijena. Prije deset godina (2008.) tržišni udio pet vodećih trgovačkih lanaca bio je 52 posto, no preuzimanje slabijih i osipanje malih trgovina dovelo je do sadašnje koncentracije od koje potrošači mogu biti na gubitku. I dok prvih pet trgovaca kontrolira 66 posto tržišta, udio prvih deset preskočio je 82 posto.

– Kakve će biti cijene, ovisi o time kakva je konkurencija na pojedinim lokacijama – kaže Damir Anić, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb i stručnjak za trgovinu.

Merkel i Kurza Udar na prosječnog Nijemca Nakon Kurzovih mjera Austrija će Hrvatima postati još zanimljivija

– Ako na nekoj lokaciji imamo više konkurenata, veća je konkurencija i postoji pritisak na snižavanje cijena. Dok tamo gdje ne postoji konkurencija, gdje jedan trgovac drži tržište postoji manja spremnost na promjene i moguć je rast cijena – kaže Anić, koji ne gleda pesimistično na okrupnjavanje trgovine.
Mali kvartovski dućani zadržali su samo 9 posto udjela u prihodu trgovine hranom i mješovitim robama.

Ne tako davne 1999. godine, kada je na zagrebačkoj periferiji otvoren prvi šoping-centar Mercatone, 78 posto prometa odvijalo se u malim kvartovskim dućanima i samoposlugama. Danas se glavnina prodaje – 70 posto – preselila u supermarkete i hipermarkete, koji su u mnogome promijenili i navike građana!

Dvojac iz njemačke Schwarz grupe, petog po veličini svjetskog trgovačkog lanca, Lidl i Kaufland apsolutni su pobjednici jer su se sa zajedničkim prihodima opasno približili Konzumu, koji je u jeku Agrokorove krize 2017. godine izgubio 1,3 milijarde kuna prihoda pa ni prošle godine nije dostigao prihode iz 2016. godine. Ostali su, dakako, iskoristili priliku.

Prometna i vozačka dozvola Nepostojeći dokument Nemate više knjižicu vozila? Onda biste mogli imati teškoće poput ovog građanina

Cijene 3,6% više nego 2015.

– U 2017. godini promet koji je prije ostvarivao Konzum preraspodijelio se na druge maloprodavače i izravne konkurente, a najveću dinamiku na tržištu prodaje ostvarili su neki mali lokalni trgovci, koji su preživjeli tržišnu utakmicu i sada nastavljaju s brzim rastom, kaže Anić koji je u sektorskoj analizi naveo da su se od manjih po povećanju prometa izdvojili Istarski supermarketi, Ribola, Lonia, Trgovina Krk, Strahinjčica i Gavranović.

Gledaju li se veliki, najveći tržišni prodor napravio je najmlađi lanac na hrvatskom tržištu – Lidl, koji je za samo 13 godina postao drugi lanac u zemlji ostvarivši lani više od pet milijardi kuna godišnjeg prihoda. Usporedbe radi, prihodi Konzuma lani su bili oko 9,5 milijardi kuna, a Plodina 4,22 milijarde kuna, dok je Spar nakon preuzimanja Bille došao do 4,5 milijarde kuna.

Karolina Amidžić Dosje Slavonija 'Tko god kaže da u Njemačkoj teku med i mlijeko, taj nema pojma!'

– Visoka koncentracija tržišnog udjela kod vodećih maloprodavača ne znači nužno zadržavanje ili rast postojećih cijena, već može uzrokovati i konkurencijom među njima na pojedinim lokacijama – dodaje Anić.


Prema Državnom zavodu za statistiku, cijene hrane, pića i duhana u travnju ove godine bile su samo 3,6 posto više nego 2015. godine, no ne treba smetnuti s uma da je konkurencija među velikim lancima krenula s visokih razina. Konzum nikad nije bio jeftin trgovački lanac, tako da je njegovim konkurentima, pa i Lidlu, bilo lako biti nešto jeftiniji i pridobiti kupce.

VIDEO Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj:

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • Nikola Turajlić:

    Domicilni papkari i kopitari nisu tako bogati da bi mogli kupovati jeftinu robu, pa im zato treba derati kožu. Zbog toga i tvrdi zapadni diskonteri u neovisnoj državi drže cijene više nego u zapadnoj Europi, dok o srednjoj i istočnoj ... prikaži još! da se i ne govori. Naši cjepidlake pak odlaze u susjedne države kako bi tamo kupile jeftinu robu. Govori se da su Turci bili haračlije, a uzimali su samo desetinu za harač, a naše vlasti vjerodomoljubne deru samo na PDV-u jednu četvrtinu. Naša kuna je zbog svoje precijenjenosti neovísnu državu pretvorila u grobnicu domaće industrije i poljoprivrede, a to je plaća cijene njene povjesne vrijednost. Inače hrvatske povjesne vrijednosti skupo koštaju najvjernije stado Hrvatskog Boga, ali dvonožnim papkarima, kopitarima, pogotovo glodarima nije za isto ni žao niti krivo.