ZDRAVSTVO

PET/CT - Skupi uređaji koji je svaka vlada izbjegavala kupiti

Prof. dr. sc. Vili Beroš bio je pomoćnik ministra Milana Kujundžića dvije godine, neurokirurg je u KBC-u Sestre milosrdnice, a već je prije konkurirao za ministarsko mjesto
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
1/4
12.02.2020.
u 21:48

U Hrvatskoj postoji samo pet PET/CT uređaja. Samo je jedan u vlasništvu države, a ostali su Poliklinike Medikol

Odlaskom s ministarske funkcije prof. dr. sc. Milan Kujundžić ostavio je i javnosti i novom ministru dvije “nagazne mine”: PET/CT uređaje i informatizaciju. Upravo je te dvije nabave Kujundžić javno, s konferencije za novinare, a potom i u, nazovimo, pozdravnom priopćenju nakon što je smijenjen, podcrtao kao pozadinske razloge svojeg odlaska iz Ministarstva zdravstva. Za obje te nabave prozvao je interesne skupine i vratio se u Sabor.

Ono što je zajedničko i PET/CT-u i informatizaciji zdravstva prije svega je – puno novca. Višemilijunski iznosi vrte se i u jednoj i u drugoj temi, a svima je jasno da, gdje je puno novca, tu je još više interesa. Dok je informatizacija narodu neka apstraktna, nevidljiva i mahom nerazumljiva tema, PET/CT uređaji toliko su prisutni u eteru da valjda danas “svatko o njima nešto zna”. Stoga, ono što odmah treba reći jest da je riječ o uređajima za pretragu ponajprije namijenjenu oboljelima od raka. Ne i jedino toj skupini bolesnika, ali primarno onkologiji, da se vidi učinak terapije, da se ona bolje procijeni te da se vide eventualne udaljene metastaze itd. Pacijentima se prije snimanja injicira količina radiofarmaka potrebna za sliku koju daje PET/CT, čija je cijena desetak milijuna kuna.

Pojednostavnjeno rečeno, to je ono čemu služe toliko spominjani uređaji. Ono što je zajedničko svim stranama jest da nitko ne dvoji o njihovoj potrebi – nekoć suvremena dijagnostika danas je u razvijenom svijetu standard. No, ono zbog čega su u Hrvatskoj ti uređaji postali dnevnopolitička tema pitanje je – tko ih treba imati? Privatnik ili država? Zbog toga je javnost bombardirana pričama o PET/CT-u, a posljednji nastavak te dugogodišnje intrige započeo je izjavom bivšeg ministra Kujundžića prošle godine kako država ide u nabavu četiriju uređaja. U tom trenutku, a i danas, država u vlasništvu ima jedan PET/CT uređaj koji je s radom počeo 2012. godine na Rebru. Svi ostali, u bolnici u Vinogradskoj, Rijeci, Splitu i Osijeku, u vlasništvu su privatnike klinike Medikol.

Najavu državne nabave Kujundžić je argumentirao zastarjelošću Medikolovih uređaja koji više ne daju dobru sliku, odnosno nalaze. Nije javnost dugo čekala na odgovor te je ta privatna kuća objavila kako je započela postupak nabave četiriju novih uređaja, a koncem godine potpisali su i ugovor s proizvođačem. Paralelno, Kujundžić je izjavljivao kako država ne odustaje od nabave, poslao prijedlog Vladi, koji je potom poslan na doradu. Objavljivalo se tada da je analiza koju je priložio bila traljava i da ju je izradila nepoznata tvrtka koja se bavi preprodajom voća i povrća. Bez ikakve dvojbe počeo je tada i javni rat na relaciji Ministarstvo/ministar – Medikol.

Pretraga postala afera

U tom trenutku sasvim realan bio je scenarij da jedna ne baš bogata država poput Hrvatske ima previše uređaja za skupe pretrage. Bila bi to ironija uza sve što zdravstvu, kao resoru u vječnom minusu, treba, ali takva mogućnost još uvijek visi u zraku. Ili bolje rečeno, trenutačno visi nad glavom Vladi i resornom ministru prof. dr. sc. Viliju Berošu. U dva navrata na naš upit iz Vlade RH nisu odgovorili u kojoj je fazi procedura nabave uređaja, a svima treba biti jasno da o tome ne odlučuje samostalno ministar zdravstva.

Sa svime opisanim PET/CT postao je tema uz koju su se, dakako neslužbeno, puštale svakojake informacije. Dio ih nije ne samo dokaziv nego ni provjerljiv, a u ovom tekstu objavljujemo i neke nove podatke te činjenice vezane za cijelu, slobodno se može reći, aferu. Jer ova je pretraga u nas postala upravo to – afera. Iz Medikola su nam isključivo odgovarali pisanim putem uz zahtjev da njihovi odgovori moraju biti objavljeni u cijelosti i bez uredničke intervencije ili ih povlače potpuno. Zbog toga su njihovi odgovori u izdvojenom okviru uz ovu temu uz napomenu kako nismo mogli pretpostaviti odgovore na temelju kojih bismo uputili dodatna pitanja.

U hrvatsko zdravstvo PET/CT je ušao 2007. godine kada je Medikol kupio i instalirao prvi uređaj u prostore bolnice u Vinogradskoj. Resorni ministar tada je bio dr. Neven Ljubičić, a prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, od 19. studenog spomenute godine do njezina kraja napravili su 242 pretrage, što je stajalo 1,8 milijuna kuna. U idućoj godini, 2008. godini napravljeno je 3360 pretraga PET/CT-om za 31,5 milijuna kuna. Godinu poslije taj je broj i dalje rastao te je Medikol od HZZO-a, odnosno države, za ovu pretragu naplatio 40,2 milijuna kuna te istodobno s listopadom 2010. pokrenuo PET/CT u Splitu. Od 1. lipnja 2010. te se pretrage rade i u Rijeci tako da su 2010. za njih ukupno naplatili 58,7 milijuna kuna. Treba reći da se, kako onda, tako i danas, argumentira da pacijentima nije važno kamo idu na pretragu i komu država plaća jer je do 2007. jedina mogućnost bila da HZZO troškove pretrage pokriva u inozemstvu, što je višestruko skuplje. Od proljeća 2012. Medikol pokreće pretragu i u Osijeku, a istodobno država postavlja svoj prvi, i još uvijek jedini, uređaj na zagrebačkom Rebru.

Prve fakture HZZO-u Rebro ispostavlja 2013. godine, a danas se – pokazuje posljednja godina – u Zagrebu obavi više pretraga nego u Medikolu. Ukupno isplaćeni iznos koji je država dala za ovu pretragu od njezina početka do kraja lipnja prošle godine jest 595,983.822 milijuna kuna, od čega se na Rebro odnosi oko 101 milijun kuna, a ostatak na klinike Medikola. Upravo se lanjskog lipnja ponovno zahuktala ova priča i državna nabava uređaja koji su, naravno, u međuvremenu nastavili rad. Tako je u posljednjih šest mjeseci prošle godine HZZO ukupno za PET/CT pretrage u zemlji platio još 37,9 milijuna kuna, od čega je 26,1 obavljena na uređajima Medikola, a ostatak na Rebru. Taj jedini državni uređaj svečano je u rad pustila SDP-ova vlast, no cijelu nabavu započeli su im prethodnici kada je ministar zdravstva bio HDZ-ov dr. Darko Milinović. Tada, a ni danas, kako kaže dr. Milinović, nije imao dvojbu treba li država kupiti ovaj uređaj.

– Imali smo strateški plan – uređaji u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu koji pripadaju državi. Natječaj sam raspisao 2011., a nabavili smo jedan PET/CT koji je fizički stigao godinu poslije. Nakon toga SDP je blokirao naša daljnja nastojanja i strateški cilj da u četiri regionalna centra država ima po jedan uređaj. Znam da je tada bio i jedan dokument iz 2007. godine za nabavu PET/CT-a na Rebru i da je to tada bilo stopirano. Danas je to nebitno; hoću reći da sam kao ministar imao vrlo jasan strateški plan. Tada nije bilo fondova EU i bila je puno teža situacija – prisjeća se dr. Milinović.

Konkurentski tajming

Takav plan nova garnitura na vlasti nije nastavila, svečano je pokrenut uređaj na Rebru i tu je cijela priča stala. Nijedna Vlada ni resorni ministar do Kujundžića nisu aktivirali pitanje PET/CT-a, a smijenjeni ministar tvrdio je da država mora u nabavu jer su postojeći uređaji, da tako kažemo, dali svoje. Svojom odlukom o nabavi, odnosno zanavljanju opreme, ma kako suprotstavljeni bili, dali su mu za pravo i iz Medikola, koji je krenuo po nove uređaje.

Ali tajming je bio, malo je reći, konkurentski jer je svima jasno da u nabavu trebaju samo s jedne strane – ili Medikol ili država. Istina je, da su svi krenuli u nabavu, imali bismo, sarkastično no istinito, višak skupih uređaja od kojih bi neki mogli “ostati zapakirani”.

Ne treba posebna mudrost za zaključak kako bi država sigurno potencirala svoje uređaje, ali je činjenica da bi tada i pretraga bila skuplja zbog nabave potrebnih radiofarmaka.

Medikol je s Institutom Ruđer Bošković pokrenuo proizvodnju radiofarmaka i kao vlasnik može i mogao bi državi odrediti koju god cijenu. Alternativa je nabava iz inozemstva što je, osim što je skuplje, i riskantnije zbog ograničenog vremena koje stoji na raspolaganju, da tako objasnimo, dostave tog radiofarmaka do lokacije uređaja. Jednako tako činjenica je i da na toj proizvodnji Medikol ne profitira jer proizvodnja radiofarmaka nije profitabilna. Podaci o poslovanju javno su dostupni i proizvodnja radiofarmaka proizvodi i financijski minus. Javno je dostupno i da su tvrtke Medikola prošle predstečajnu nagodbu, da im je dio dugova otpisan te da su lani konsolidirali svoje poslovanje. U jednako tako javno dostupnom dokumentu Medikol grupa d.o.o. navela je kako u 2020. planira ulaganje u četiri nova PET/CT uređaja te da im je, kako stoji, osnovni scenarij petogodišnjeg plana poslovanja povećanje popunjenosti uslužnih kapaciteta i novi način ugovaranja i vrednovanja zdravstvenih usluga s HZZO-om.

Iz Zavoda se može neslužbeno čuti kako ne znaju kakav je to novi način ugovaranja, no da cijena koju država plaća za PET/CT sigurno neće rasti.

Iz ovog opisa jasno je da Medikol računa na poslovanje s državom, a iz brojki je pak jasno da je u toj računici PET/CT veliki izvor prihoda. S druge strane, i mimo svih ovih nabrojenih milijuna, država u svojoj računici treba imati na umu i činjenicu da zemlja u kojoj je rak epidemija ima samo jedan ovakav dijagnostički uređaj te da, slijedom toga, nema ni stručnjaka u javnom zdravstvu koji se mogu (ili bi se morali?) educirati za PET/CT. Javnost se često zbunjuje i podacima da su uređaji u Vinogradskoj i Rijeci smješteni unutar tih bolnica.

No, vlasnik im je Medikol, koji te bolničke prostore unajmljuje. Uvjeti tog najma često su neslužbena intriga koju smo također provjerili pa, prema službenim odgovorima, za prostor u Rijeci bolnici plaćaju pet tisuća kuna mjesečno, a u Vinogradskoj u ovom trenutku najamnina iznosi puno više – 30 tisuća kuna.

Otkud takav nerazmjer ne znamo, ali istina je da je Medikol Vinogradskoj deset godina plaćao mjesečno tek 500 kuna najma. Kao razlog simbolične najamnine navodi se obveza Medikola u ulaganje u prostor. Koliko je u prostor uloženo da je mjesečna najamnina desetljeće bila 500 kuna, pitanje je na koje ne odgovaraju iz Vinogradske jer se ti podaci, kažu, nalaze u poslovnim knjigama investitora.

Manjak uređaja

To je samo jedan od detalja koji prate cijelu ovu priču. Priču koja je sada na ministru Berošu, koji nam kaže da je njegov način rada – poštovati stručno mišljenje.

– Struka je ta koja mora pokazati potrebe sukladno svjetskim medicinskim trendovima. Osim formalne komunikacije, u stalnom sam kontaktu s čelnicima stručnih društava. Neki sam dan razgovarao s prof. Eduardom Vrdoljakom, koordinatorom izrade Nacionalnog plana protiv raka, koji me upozorio da RH u ovom trenutku ima manji broj radioterapijskih uređaja po stanovniku od većine zemalja u okruženju. Uz postojećih 15, potrebno ih je nabaviti još toliko. Toliko o tome – kaže ministar Beroš te dodaje da nijedna država nije toliko bogata da sve resurse ima u javnom zdravstvenom sustavu te da sve države kombiniraju javne i privatne kapacitete.

Privatni monopol nije dobar zbog sigurnosti pružanja zdravstvene usluge, ali kombinacija je dobrodošla, poglavito u borbi protiv tumorskih bolesti. Struka će biti ta koja će odrediti smjer kretanja za PET/CT.  Moje je mišljenje da ne treba kupovati isključivo PET/CT uređaje, dijagnostičke uređaje, poglavito u kontekstu ranije rečenog o nedostatku radioterapijskih uređaja – odgovara nam ministar zdravstva.

Ravnateljica Poliklinike Medikol dr. Ivanka Trstenjak Rajković: Cijenu pretrage određuje država

Kako ste i iz kojeg razloga donijeli odluku o uvođenju PET/CT-a u RH 2007. godine?

Poliklinika Medikol zakoniti je pružatelj zdravstvenih usluga s tradicijom duljom od 25 godina. Kvaliteta zdravstvene usluge nama je najveći izazov i motiv, a zadovoljstvo pacijenata najveća nagrada. Od osnutka surađujemo s državom kao pravni partneri HZZO-a, a posljedično s Ministarstvom zdravstva i našim pacijentima. Prije nego što je Poliklinika Medikol vlastitim sredstvima kupila uređaje, pacijenti su na pretragu morali odlaziti u inozemstvo što je HZZO koštalo do 3000 eura po pacijentu. Nakon što je Poliklinika Medikol omogućila pretrage, cijena je pala na 9400 kuna, a nakon početka proizvodnje vlastitih izotopa cijena je padala najprije na 8000 tisuća, a sada je 6740 kuna. Ističemo da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje danas plaća istu cijenu pretrage, 6740 kuna i nama i KBC-u Zagreb. S bitnom razlikom što mi sami snosimo trošak nabavke uređaja i sve druge troškove uključene u proces ove najmodernije dijagnostičke procedure, dok KBC Zagreb taj novac dobiva iz državnog proračuna.

Zašto smatrate da bi navedenu pretragu trebao raditi isključivo Medikol?

To ne smatramo, niti smo ikad nešto slično kazali. Uostalom od 2012. godine u KBC-u Zagreb, na Rebru, funkcionira državni PET/CT. Sve vrijeme cijenu pretrage i broj ugovorenih postupaka određuje država, dok indikaciju za samu pretragu određuju liječnici zaposleni isključivo u javnom sektoru.

Kolika su bila vaša ulaganja u prostore u KBC-u Rijeka i KBC-u Sestre milosrdnice?

Ulaganja u opremanje prostora, bez medicinske i ostale opreme, bila su cca 5 milijuna kuna po objektu. Inače, država je za kupnju PET/CT-a i uređenje prostora na Rebru 2012. godine uložila 38 milijuna kuna.

PET/CT je postao dnevno-politička tema u RH – kako to komentirate?

Ne želimo PET/CT komentirati kroz prizmu politike. U RH se zdravstvena zaštita pruža sukladno zakonskoj regulativi putem ustanova koje su u vlasništvu države ili lokalne i područne uprave i samouprave te putem privatnih zdravstvenih ustanova. Jedna drugu ne isključuju. Razvijene europske zemlje kojima teži i Hrvatska, prepoznale su u javno-privatnom partnerstvu glavnu polugu razvoja zdravstvenih sustava. U razdoblju od 2014. do 2018. godine, u zemljama Europske unije, u sektoru zdravstva realizirana su 53 investicijska projekta javno-privatnog partnerstva ukupne vrijednosti 12,8 milijardi eura (Izvor: EIB, EPEC Secretariat). Takvi projekti podižu kvalitetu zdravstvene zaštite, što je opći interes države i cjelokupnog društva. Rezultat rada Poliklinike Medikol, kao ponosnog pružatelja zdravstvenih usluga, mjeri se s više od milijun i pol pacijenata koji su prošli kroz našu ustanovu. Borimo se i podržavamo jednakost pristupa svim zdravstvenim ustanovama, bez obzira na oblik vlasništva, omogućavanje kvalitetne, svima dostupne i kontinuirane zdravstvene zaštite jer samo zdravi ljudi čine sretno društvo!

Je li PET/CT unosan posao?

Što mislite pod pojmom „unosan posao“ ne znamo, ali Vam možemo reći kakav je to posao. On je izuzetno složen i zahtjevan. Složen u tehnološkom i stručnom smislu jer zahtijeva vrhunsku tehnologiju i vrhunski educiran kadar, kao i dnevnu proizvodnju radiofarmaka koji je sastavni dio dijagnostičke pretrage za svakog pacijenta ponaosob i istovremeno za centre u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu. S druge strane, zahtjevan je jer se radi s pacijentima koji su onkološki bolesnici. Za sve navedeno potrebna su velika financijska ulaganja i odgovorno upravljanje. Uspješno poslovanje Poliklinike Medikol je sinergija svih njezinih djelatnosti, kao i ljudi i tehnologije. PET/CT dijagnostički postupci kao dio nuklearne medicine spadaju u jednu od 14 djelatnosti kojima se bavi Poliklinika Medikol.

Ono što nas čini ponosnim je to da visokom kvalitetom PET/CT nalaza dajemo neosporan doprinos poboljšanju zdravstvenih ishoda bolesnika oboljelih od malignih bolesti, a implementacijom uređaja najnovije generacije, financiranih vlastitim sredstvima, spremni smo za dodatni iskorak na dobrobit najugroženije populacije hrvatskih bolesnika.

Tvrtke članice Medikol grupe (Medikol grupa d.o.o., Medikol d.o.o., Medikol logistika d.o.o. i Poliklinika Medikol) koje su bile u postupku predstečajne nagodbe uspješno su istu okončale isplatom obveza u cijelosti. Tvrtka Ruđer Medikol Ciklotron d.o.o. nije bila u postupku predstečajne nagodbe. Financijske obveze iz redovnog poslovanja uredno se plaćaju. Odgovorno poslovanje i upravljanje omogućilo nam je pokretanje novih investicija koje su realizirane u 2019. i 2020. godini.

Komentara 16

NA
Naj
23:01 12.02.2020.

Svi bivši ministri koji su pokušali kupiti ove uređaje bez dozvole medikola dobili su otkaz. A za dalje otom potom.

Avatar jocker-3
jocker-3
22:39 12.02.2020.

Zašto to nebi bilo kao u Austriji,tamo sve preglede plaća državno socijalno bez obzira gdje bio na pregledu....skoro svi liječnici specijalisti rade preko socijalnog i nema liste čekanja....ja sam tamo prošao sve moguće preglede,od toga sam u bolnici bio samo za kolonoskopiju i gastroskopiju,ostalo sve kod privatnika,jedino sam za štitnjaču čekao 9 dana,sve ostalo išlo svojim redom....

BE
Beskucnik
07:33 13.02.2020.

10 mil je problem ,250 mil je dano da nam Nemanja stavi zvijezdu u Rijeci ,Drzavni stanovi LeT 3 i Frljicu , Titov galeb kosta 80 milijuna a Uljanik 3 maj necu ni spominjat ,za to se ima novca

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?