Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Biti bolestan u Hrvatskoj: Pacijenti lutaju, dijagnozu raka dobiju kad se bolest već proširi

Od simptoma i odlaska liječniku do postavljanja dijagnoze raka prošlo je tri do šest mjeseci za 62 posto ljudi
03. veljače 2020. u 22:44 35 komentara 20224 prikaza
pacijenti
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Većina ljudi u Hrvatskoj rak je otkrila slučajnim odlaskom liječniku. Na dijagnozu maligne bolesti većina je čekala tri do šest mjeseci, a početak liječenja, nakon postavljanja dijagnoze raka, započeo je u mjesec dana.

Novi ministar zdravstva Vili Beroš Vili Beroš 'Kombinirat će se javni i privatni zdravstveni sektor, ali bez monopola'

Također, 31 posto oboljelih od maligne bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze već je imalo metastaze – sukus je to istraživanja provedenog među oboljelima od raka u 12 srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja među kojima je i Hrvatska. Kasno postavljanje dijagnoze kada se rak već proširio na druge organe problem je na koji se stalno upozorava jer ranije otkrivanje donosi veću mogućnost (iz)liječenja. Ipak, podaci iz istraživanja pokazuju da je u Hrvatskoj, uz Češku i Poljsku, postavljanje dijagnoze kad se bolest već raširila najučestalije.

Liječnici bez psihologa

– Biti u Hrvatskoj osoba oboljela od raka prilično je različito u odnosu na geografsku pripadnost. Naravno da su u prednosti osobe koje žive u većim gradovima ili im gravitiraju. Razina dostupne onkološke skrbi u manjim sredinama je puno niža, i to u svim segmentima; od dijagnostike do modaliteta liječenja i samog ishoda liječenja. Kao jedan od najvećih problema možemo istaknuti komunikaciju pacijenata s djelatnicima u zdravstvenoj zaštiti, koji su u osnovi brojnih teškoća s kojima se oboljeli susreću. Oboljele osobe i članovi njihovih obitelji često lutaju kroz zdravstveni sustav jer ne postoje definirani putovi onkoloških pacijenata od sumnje na dijagnozu do praćenja nakon liječenja i pružanja potrebnih oblika i stupnjeva podrške cijelim obiteljima, a i informacije koje dobiju često su nepotpune ili nisu prenesene na oboljelima prihvatljiv i razumljiv način – komentira rezultate Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) koji je s platformom Onkologija.hr i srodnim organizacijama iz drugih država provodio spomenuto ispitivanje u kojemu je sudjelovalo 16.500 ljudi iz 12 zemalja.

Jedno od pitanja u tom istraživanju način je na koji se pacijentu priopćava dijagnoza. Belina spominje da je gotovo polovica ispitanika iz Hrvatske odgovorila da im je dijagnoza mogla biti priopćena obzirnije ili puno obzirnije.

Vili Beroš IMOVINSKA KARTICA Beroš: Premijera je zanimalo je li bilo nečeg neprimjerenog u mom prijašnjem životu i poslu

– Dijelom se to može objasniti preopterećenošću liječnika i drugih djelatnika u zdravstvu te činjenicom da, iako svaki dan rade u teškim uvjetima i s teškim pacijentima i njihovim sudbinama, ne postoji sustav psihološke podrške za liječnike. Ipak, kako je komunikacija i pružanje relevantnih i jasnih informacija pacijentima jedan od najvećih problema u cijelom zdravstvenom sustavu, dio te problematike može se preslikati i na područje onkologije – komentira predsjednik KUZ-a.

Uskoro nacionalni plan

Prevencija i briga za zdravlje te odzivi na preventivne programe područja su na kojima Hrvatska treba raditi, koja ističe i Nacionalni plan protiv raka. Taj je plan u završnoj fazi, tj. na javnom savjetovanju nakon kojeg slijedi prihvaćanje u Vladi RH. Definiranje mreže bolnica koje dijagnosticiraju i liječe rak te s kakvim rezultatom samo je dio rezultata koji se očekuju od primjene tog plana. Personalizirano liječenje ili kako se to često naziva liječenje raka po mjeri još je jedno važno područje.

Pacijenti bi trebali znati kamo ići, ali i koje su im mogućnosti liječenja te s kakvim uspjehom u kojoj bolnici. Dokument je to na kojem se godinama radilo, još ga se dulje čekalo i koji bi trebao promijeniti način liječenja, a u konačnici i lošu statistiku prema kojoj je Hrvatska u vrhu zemalja Europske unije s brojem oboljelih i umrlih od raka.

Prof. dr. sc. Vili Beroš bio je pomoćnik ministra Milana Kujundžića dvije godine, neurokirurg je u KBC-u Sestre milosrdnice, a već je prije konkurirao za ministarsko mjesto NABAVA UREĐAJA Beroš o problemu koji je dočekao Vladu nakon Kujundžića: 'Monopol s PET/CT uređajima nije dobar'

Za uspješnije liječenje, među ostalim, potrebni su i podaci. Belina opisuje nacionalne baze podataka o kliničkim ishodima liječenja raka kao snažan alat. Podaci su vrijedni i za struku i za pacijente, a trenutačno se u medicini pa tako i liječenju raka otvara sasvim novo područje.

Riječ je o “real world” podacima koji obuhvaćaju informacije o stanju pacijenta iz različitih izvora – od e-kartona do podataka iz mobitela putem različitih zdravstvenih aplikacija koje ljudi danas koriste. Istraživanje koje navodi Ivica Belina utvrdilo je dobru dostupnost onkoloških lijekova, a pitanje je, kako kaže, u kojoj se mjeri ti lijekovi propisuju te s kakvim učinkom

Svijest o šećernoj bolesti
Svijest o šećernoj bolesti
Ova bolest treći je vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj! Evo koji su simptomi
Eurizon Asset Management Croatia
Eurizonov kutak o tržištu
Ulagači iznenadili kako gledaju na rat u Ukrajini. Amerikanci dodatno zaoštrili retoriku
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • MarkoMaras:

    Idući put kad budete pljuvali po američkom zdravstvenom sustavu, uzmite u obzir da je njihova stopa preživljavanja za sve vrste raka veća za 5-10% od hrvatske stope, osim za rak prostate, za koji je 22% veća od hrvatske.

  • U:

    Istina , roditelj mi preminou nedavno uz diagnozu kasnu. Moglo se i prije otkrit ali cekaj vamo tamo onistilo mi roditelja psihicki. A u bolnici dokrajcilo nezna se ko pije ko placa . Osoblje pola bahatih i bezobraznih kao da ... prikaži još! ljudi imaju prehladu a pola ih na samrti pacjenara. Da negovorim na sta im lici odjel kao mrtvacnica depresivno uzasno. Sestre su tamo kao po kazni zaposlene. Mozda su bolje kod pediatra a ove lose na odjelima rakova ............ Splitske firule. Nije mi jasno zasto ljudi idu te skole i fakultete ako nemogu radit takav posa savjesno . Ti ljudi su neki ocevi majke djeca s kojima su cjeli zivot provodili a njima je to kao rutinski posa bez savjesti. Cast iznimkama nisu svi takvi ali u ST je veliki broj tih . Iskreno volija bi da idu vanka radit takvi.

  • Oleoleoleole:

    neki dan sam na hitnoj zavrsio.bolovi i grcevi u trbuhu,nakon 4 sata cekanja doso sam na red za rengen.sat i pol je rengen bio prazan,otvorena vrata,doktor na gablecu.obavim rengen,3 sata kasnije dolazi doktor koji mi govori da mi je debelo ... prikaži još! crijevo puno i da sam zatvoren.(to sam ja doktoru rekao dok su mi mjerili tlak i vadili krv.) Lezim na opservaciji 5 sati sa infuzijom,cekam klistir.infuzija gotova,nigdje sestre ili doktora da je zamjeni.izlazim u hodnik da nadem nekoga,4 doktora i 3 sestre sjede u "boravku",gledaju telku i jedu palacinke.u sobi do stara zena place i vristi da ju boli,nitko ni ne trza. Obavim klistir,proslo jos 3 sata,niti jedan doktor ni sestra me nisu provjerili.bolovi i grcevi i dalje tu.trazim da dode doktor da mi kaze sto dalje.nakon sat i pol on dolazi.na pol face tragovi jastuka.lik spavo.kaze, moras ostat do jutra,da odes na uktrazvuk.digo sam se,izaso iz bolnice.ukupno 19 sati zivota potroseno.otisao privatniku. Kroz 2 dana narucen,obavljen pregled, ultrazvuk i novi klistir u 2 sata. 400 kn.Super mi je. Doktori samo gledaju kako prebacit pacijenta na nekog drugog. I oni bi povisice. Sramota.