"Bilo bi lijepo kada bi svi kršćani istoga dana slavili Uskrs", komentirao je taj prijedlog pape Franje koptski biskup Boutros Fahim Awad Hanna i naglasio da ga mnogi vjernici pitaju zašto je Isus za jedne kršćane uskrsnuo jedne nedjelje, a za druge tjedan dana kasnije ili prije.
Papa Franjo je kazao da je Katolička crkva spremna odrediti datum Uskrsa kako bi ga svi kršćani, katolici, pravoslavci i protestanti, mogli slaviti istoga dana. Franjo je, za vrijeme promišljanja u rimskoj bazilici sv. Ivana Lateranskog, odgovarajući na jedno pitanje o ekumenizmu te odnosu s pravoslavcima u Moskvi i u Istanbulu, kazao kako je Katolička crkva spremna odustati od svog računanja datuma za određivanje Uskrsa.
Rimski biskup
Naime, od 16. stoljeća računanje datuma Uskrsa razlikuje se u istočnoj i zapadnoj crkvi. Katolička crkva datum Uskrsa određuje na prvu nedjelju koja pada nakon 14. dana mladog mjeseca poslije proljetnog ekvinocija. Ovako određen datum može biti u rasponu između 21. ožujka i 25. travnja.
Papa Franjo otkrio je da je predložio istanbulskom patrijarhu Bartolomeju I. te moskovskom patrijarhu Kirilu da zajednički dogovore datum Uskrsa. Istaknuo je kako je Katolička crkva od vremena Pavla VI. bila voljna za dogovor o datumu kako bi se Uskrs slavio istovremeno u Rimu, Moskvi i Istanbulu. Franjo se i našalio kazavši da, kada se susretnu katolik i pravoslavac, govore da je jednome Isus uskrsnuo jedne nedjelje, a kako će drugome uskrsnuti za tjedan dana. Koptski Boutros Fahim Awad Hanna zasad je jedini konkretno reagirao na Franjin prijedlog naglasivši da vjernici žele da se istoga dana slavi Uskrs. Kazao je da je i Tawadros II. (Teodor II., papa Koptske pravoslavne crkve, nap. a.), kad se prije dvije godine susreo s Franjom, s njom o tome razgovarao. Teodor II. je više puta, pa i javno, govorio o potrebi da svi kršćani slave Uskrs istoga dana.
„Rimski biskup Jorge Mario Bergoglio želi puno zajedništvo s pravoslavcima i općenito sa svim kršćanskim crkvama i zajednicama. Svaki korak u tome pravcu je koristan i papa to čini", objasnio je teolog Giovanni Cereti. Franjo je od početka svog pontifikata sve iznenadio, najprije time što se predstavio kao rimski biskup. Takav nastup bio je smišljen jer je znao da je za pravoslavce važno pitanje Petrova primasa. Kao rimskog biskupa priznaju ga svi kršćani i zbog toga se tako predstavio, objašnjava Cereti. Pravoslavna crkva priznaje prvenstvo u časti rimskome biskupu, ali drži da ono nije valjano sve dok traje podjela na istočnu i zapadnu crkvu. Smatra se da je prijedlog pape Franje o proslavi Uskrsa na isti datum za sve kršćane veliki korak prema ujedinjenju. Cereti misli da će do ujedinjenja će proći još dosta vremena, ali ako se bude prihvatio njegov prijedlog i pravoslavci i katolici budu slavili Uskrs istoga dana, onda bi to bila velika prekretnica u ekumenskom procesu.
Potreban kompromis
Katolička crkva može, kako kaže Franjo, prilagoditi računanje datuma Uskrsa ostalim kršćanskim crkvama i zajednicama, ali kad je riječ o Božiću pravoslavne crkve trebale bi mijenjati svoj kalendar. Naime, 25. prosinca kao dan Isusova rođenja utvrđen je u III. stoljeću, dakle prije crkvenog raskola 1054. godine, te su ga istočna i zapadna crkva slavile istoga dana sve do promjene kalendara. Papa Grgur XIII. 1582. godine uveo je novi kalendar, a dotad je i na istoku i na zapadu upotrebljavan julijanski. Gregorijanski kalendar uveden je kako bi se uskladio s realnim kretanjem Zemlje. Julijanski kalendar bio je oko 11 dana u zaostatku za stvarnim vremenom. Pravoslavna crkva nastavila je računati vrijeme po julijanskom kalendaru pa sada slavi Božić 13 dana nakon zapadnog Božića. Premda se države i društva gdje je pravoslavna vjera većinska ravnaju po gregorijanskom kalendaru, pravoslavne crkve u njima i dalje računaju po julijanskom kalendaru. Čini se da pravoslavne crkve u pojedinim državama (Rusiji i Srbiji prije svih) čuvaju julijanski kalendar da bi naglasile svoju odvojenost od Rima.
Ni Isusu više nija jasno što ovaj hoće..