Njemačka je odbila zahtjev za azil 47-godišnjem ruskom državljaninu Georgyju Avalianiju, muškarcu koji je pobjegao s bojišta u Ukrajini nakon što je prisilno mobiliziran u rusku vojsku. Odluka je izazvala zabrinutost među organizacijama koje pomažu ruskim vojnicima u bijegu od rata, jer, kako upozoravaju, šalje poruku da u Europi više nema sigurnog utočišta za one koji odbiju ratovati za Vladimira Putina.
Avaliani, građevinski inženjer i otac troje djece, mobiliziran je u rujnu 2022. tijekom tzv. djelomične mobilizacije u Rusiji. Od samog početka, tvrdi, jasno je rekao da neće sudjelovati u ratu. “Ovo nije moj rat. Ja sam pacifist”, ispričao je u razgovoru za Politico. Unatoč tome, njegovi zahtjevi za izuzeće zbog zdravstvenih i obiteljskih razloga bili su odbijeni. Nedugo nakon dolaska na bojište u istočnoj Ukrajini odlučio je pobjeći. No, uhvaćen je i odveden u ono što opisuje kao “podrum za mučenje” na području okupiranog Luhanska. Tamo je, prema njegovim riječima, bio premlaćivan i izložen lažnim smaknućima. Uvjeti su bili, kaže, nečovječni.
Nakon što je vraćen na front, ponovno je pobjegao i ponovno bio uhvaćen. Tek iz trećeg pokušaja uspio je prijeći u Bjelorusiju, a zatim se skloniti u Uzbekistan. Dok je bio u bijegu, ruska policija dolazila je u njegov dom i ispitivala njegovu suprugu. Godine 2025. uspio se ponovno ujediniti s obitelji te su zajedno zatražili politički azil u Njemačkoj. No prošlog tjedna stigao je hladan odgovor. Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) odbio je njegov zahtjev uz obrazloženje da mu u Rusiji ne prijeti progon, već eventualno novčana kazna. U dopisu se navodi i da Rusija više ne provodi aktivnu mobilizaciju te da ne postoji “značajna vjerojatnost trajnog interesa ruskih vlasti” za osobe poput Avalianija.
Takva procjena šokirala je aktiviste i pravne stručnjake. Kako piše Politico, oni upozoravaju da njemačke vlasti ne prave razliku između onih koji su pobjegli prije mobilizacije i dezertera koji su već bili poslani na front. Za potonje, ističu, povratak u Rusiju ne znači novčanu kaznu, nego zatvor ili ponovno slanje na bojište. “Čak i ako bih izbjegao smrt, ponovno bi me poslali na front ili bih dobio 15 godina zatvora”, poručio je Avaliani, koji planira uložiti žalbu na odluku.
Odluka Njemačke predstavlja zaokret u odnosu na početak ruske invazije na Ukrajinu. U jesen 2022. tadašnji njemački ministar pravosuđa Marco Buschmann javno je poručivao da su u Njemačkoj dobrodošli svi koji se protive Putinovoj politici, dok je tadašnja ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser isticala da protivnici režima mogu tražiti azil zbog političkog progona.
Statistike, međutim, pokazuju naglu promjenu. Dok je 2022. i 2023. oko 10 posto ruskih muškaraca vojne dobi koji su stigli u Njemačku dobilo neku vrstu zaštite, taj je udio u 2024. i 2025. pao na oko četiri posto. Promjena se poklopila s pooštravanjem migracijske politike nove vlade kancelara Friedricha Merza, koja nastoji smanjiti pritisak krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD).
Prema podacima njemačke vlade, od 8.201 ruskog muškarca vojne dobi koji su od 2022. zatražili azil, zaštitu je dobilo njih samo 416, odnosno oko pet posto. Organizacije koje pomažu dezerterima upozoravaju da ovakve odluke zapravo idu na ruku Kremlju. “Time se potvrđuje Putinova poruka da je bijeg uzaludan”, rekao je za Politico Alexei Alshansky iz organizacije A Farewell to Arms. Dodaje kako bi veći broj dezertera dugoročno olakšao obranu Ukrajine. Njemački BAMF, odgovarajući na upite Politica, poručio je da ne može komentirati pojedinačne slučajeve, ali da se svaki zahtjev razmatra individualno te da se zaštita odobrava samo onima koji mogu dokazati osnovani strah od progona.
Otvori KEKS Pay
Čak i na početku ovog rata 2022. godine, Nijemci su bili razočarani i bilo im je jasno da će Njemačka i Europa biti poražene.