Rumunjska se spominje više od 800 puta u dijelovima iz privatne prepiske Jeffreyja Epsteina i njegovih suradnika. Riječ je o dokumentima koji obuhvaćaju oko 3,5 milijuna stranica, a koje je nedavno objavio United States Department of Justice. Objavljeni materijali izazvali su snažne reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama i diljem svijeta, s obzirom na to da se u njima spominju neka od najpoznatijih imena iz svijeta politike i tehnologije, među ostalima Bill Clinton, Bill Gates, Elon Musk te bivši britanski princ Andrew. Epstein je, prema dokumentima, bio u kontaktu i s aktualnim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, objavio je Euronews Romania.
U dokumentima se, osim poznatih imena, navode i žrtve - mlade djevojke koje je Epstein, osuđeni pedofil, vrbovao u sklopu mreže trgovine ljudima. Posebnu pozornost privukli su dijelovi prepiske koji upućuju na učestale veze s Rumunjskom. Prema dostupnim informacijama, Epstein i njegovi suradnici bili su u stalnom kontaktu s rumunjskim slikarom Jonom Nikolom. Iako priroda njegove suradnje s Epsteinovom mrežom nije jasno definirana, iz prepiske proizlazi da je Nikola često putovao između Bukurešta i New Yorka, te da je osobno poznavao milijardera koji je, kako se navodi, organizirao čitavu mrežu trgovine djevojkama. U jednom od e-mailova Nikola se ispričava što nije u mogućnosti doputovati u New York.
U dokumentima se spominje i komunikacija između Epsteina i jednog rumunjskog državljanina vezana uz sveučilišnu profesoricu i matematičarku koja je predavala na Princeton University. U jednoj poruci se navodi: 'Ovdje imate informacije za djevojku iz Rumunjske koja će dobiti 10.000 američkih dolara.' U drugom e-mailu spominje dvije djevojke sa Sveučilišta u Rumunjskoj.
Kasnije u razmjeni poruka Epstein se raspitivao o djevojci po imenu Andrea, manekenki u New Yorku, dok se u jednoj od poruka navodi i Roxana, 20-godišnjakinja iz Rumunjske. Jeffrey Epstein pronađen je mrtav u zatvorskoj ćeliji u New Yorku 10. kolovoza 2019. godine, dok je čekao suđenje po optužbama za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije. Njegova smrt i danas izaziva brojne kontroverze, a objava opsežnih dosjea ponovno je otvorila pitanja o razmjerima i međunarodnim vezama njegove kriminalne mreže.
FOTO Maneken DiCaprio i nevjenčana supruga pali u velikoj akciji USKOK-a: Preko nekretnina prali novac, on ima agenciju u Zagrebu
Otvori KEKS Pay
Za mnoge djevojke iz siromašnijih, postkomunističkih zemalja Amerika se doživljava kao obećana zemlja i izlaz iz beznađa. Ta idealizirana slika olakšava manipulatorima da ponude lažne prilike, posao ili „bolji život“. Siromaštvo, nedostatak perspektive i obiteljski pritisci čine ih posebno ranjivima na takva obećanja. Predatori to svjesno koriste, jer znaju da će žrtve teže postavljati pitanja i brže pristajati. U zemljama sa slabijim institucijama i neučinkovitim pravnim sustavom nestanak ili zlostavljanje često ostaju bez brze reakcije. Takva institucionalna slabost smanjuje rizik za počinitelje i povećava njihovu drskost. Djevojke koje završe u inozemstvu dodatno su izolirane jezikom, statusom i strahom od vlasti. Ovisnost o vrbovateljima tada postaje sredstvo kontrole i ucjene. U tom kontekstu, one postaju lak plijen organiziranih mreža seksualnih predatora. Problem nije u državama ili narodima, nego u nejednakosti, siromaštvu i sustavima koji prečesto zakažu. Zato su Rumunjke, Čehinje, Moldavke i Ruskinje bile najranjivije. Dakle, postkomunistički sustav i siromaštvo je Rumunjke učinio ranjivima, posebno jer su domicilni građani Rumunjske prodavali svoje sunarodnjakinje američkim pedofilima.