Vatrogasci iz Kešinaca, Valpova i Donje Motičine neki dan su intervenirali čak pet puta zbog uklanjanja gnijezda stršljena – po dvije intervencije obavljene su u Đakovu i Satnici, a jedna u Donjoj Motičini. Iako se radi o čestim ljetnim intervencijama, stršljeni su opasni kukci pa vatrogasci ne izlaze na teren bez pune zaštitne opreme.
”Koristimo cjelokupnu zaštitnu opremu, uključujući maske za lice kako ne bismo udisali spojeve proizašle iz toga spreja kojima uništavamo ose i stršljene te posve zatvorena odijela koja je teško nositi po vrućinama, posebice u prostorima poput tavana u kojima bude više od 50 stupnjeva. Također, sa sobom nosimo i injekciju adrenalina za slučajeve uboda i posljedične teške alergijske reakcije, odnosno anafilaksije, no isti budu izuzetno rijetki”, objasnio je prošle godine Dario Horvat, zapovjednik DVD-a Kešinci za portal SiB.hr.
”Sukladno povećanju temperatura, ose su i stršljeni otporniji i jači te postaju kao korov – sve ih je teže ukloniti te se sve brže šire i razmnožavaju, a pristižu i njihove druge vrste. Morat će se, stoga, u budućnosti pronaći načini osiguravanja češćih izlazaka i ostalih službi na teren”, istaknuo je Horvat.
Gnijezda je teško ukloniti jer su često na nepristupačnim mjestima, a uklanjaju se isključivo noću. Dugogodišnji stručnjak za uklanjanje stršljenova, Ivica Mišin, potvrdio je da je i sam jučer imao sličnu intervenciju u Kešincima, neovisno o onima koje su odradili vatrogasci.
“Gnijezda stršljenova uklanjaju se noću, jer preko dana u gnijezdu je tek oko 30 posto stršljenova – čuvari, hranitelji i čistači. Preostalih 70 posto je na letu i kad se uništi gnijezdo, oni se razjare i napadaju sve toplokrvno što nađu“, ispričao je Mišin za SiB.hr. Kako kaže, jučer je u Kešincima pronašao čak sedam gnijezda stršljena, ali je ključno bilo locirati matično gnijezdo. Zbog toga je obilazio kuće jednu po jednu, no neki stanovnici, tvrdi, nisu dopustili da pregleda više katove svojih domova. Iako matično gnijezdo nije pronađeno, uspio je ukloniti svih sedam zatečenih gnijezda. “Svakih sedam dana stršljeni se legu i izlaze. U stanju su u samo dva tjedna napraviti gnijezdo veličine plinske boce“, upozorava Mišin.
Problem je i u tome što je broj stršljena veći od broja pčela. Četiri do pet stršljena mogu uništiti košnicu s 50 do 70 pčela tako što im kljovama doslovno prepolove košnicu. “To nije bezopasno. Ja pomažem ljudima godinama, naplaćujem tek otrov koji koristim i ništa više. Evo, idem u petak u Zagreb skinuti s bora četiri gnijezda stršljena“, rekao je Mišin.
Otvori KEKS Pay
