Turske snage sigurnosti upale su u sjedište najveće oporbene stranke CHP nakon sukoba s pristašama koje su pokušale blokirati ulaz. Policija je upotrijebila suzavac kako bi rastjerala okupljene, dok se predsjednik stranke Özgür Özel nalazio unutar zgrade, prosvjedujući protiv sudske odluke kojom je smijenjen s dužnosti. Dok je međunarodna pozornost posljednjih mjeseci bila usmjerena na rat na Bliskom istoku, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan dodatno je učvrstio položaj u zemlji i pojačao pritisak na političke protivnike.
Gönül Tol iz washingtonskog Instituta za Bliski istok smatra da aktualni geopolitički razvoj ide izravno u korist turskom predsjedniku. “Ovo je savršeno međunarodno okruženje za Erdoğana da provodi sve što želi na domaćem planu. Geopolitički potresi omogućuju mu i ohrabruju ga da učini što god poželi s onim malo demokratskog prostora koji je još ostao u zemlji,” rekla je Tol.
Prema njezinoj ocjeni, slabljenje američkog utjecaja i sigurnosne promjene nakon rata u Ukrajini dodatno povećavaju važnost Ankare. “To Erdoğanu stvara vrlo povoljne okolnosti u kojima europske države, saveznici iz NATO-a, regionalni susjedi pa čak i afričke zemlje osjećaju da nemaju drugog izbora nego surađivati s njim,” dodaje Tol, piše Telegraph.
Erdoğan, koji je na vlasti gotovo 25 godina, posljednjih se godina suočava s rastućim gospodarskim problemima i padom potpore birača. Inflacija se od izbora 2023. kreće oko 50 posto godišnje, a vlast istodobno pojačava kontrolu nad političkom scenom.
Najveći udar oporbi uslijedio je nakon uhićenja istanbulskog gradonačelnika Ekrema İmamoğlua, najjačeg Erdoğanova izazivača. Protiv njega je podignuta optužnica na više od 4.000 stranica, a prijeti mu kazna veća od 2.000 godina zatvora. Oporba tvrdi da je riječ o politički motiviranom procesu.
Analitičar Yusuf Can smatra da vlast poseže za represijom jer više ne može računati na nekadašnju podršku građana. “Erdoğanova vlada zna da više nema razinu potpore kakvu je uživala prije deset ili petnaest godina. Zato poseže za represivnim i autoritarnim metodama kako bi praktično uništila CHP. Da je Erdoğan i dalje mogao pobjeđivati zahvaljujući gospodarskim rezultatima ili istinski demokratskim i zakonitim politikama, teško da bi posezao za tako drastičnim mjerama kakvima svjedočimo posljednjih godina,” rekao je Can.
Istodobno Ankara jača međunarodni položaj kroz obrambenu industriju. Turska je postala jedan od najvećih izvoznika vojne opreme, a njezini dronovi i sustavi protuzračne obrane traženi su od Europe do Azije. Nedavni ugovori s Irakom, Indonezijom i Portugalom dodatno su ojačali njezin utjecaj. “Turska vojna oprema dokazala se u stvarnim ratnim uvjetima, što Erdoğanu omogućuje da partnerima poruči: „Možete računati na mene“, ističe Tol. “Takva poruka snažno odjekuje među državama Bliskog istoka. Zato Erdoğan sklapa obrambene sporazume na sve strane,” kaže ona.
Prema njezinu mišljenju, novi sporazumi donose i političku i financijsku korist. “Osim toga, donose financijska sredstva, što je posebno važno s obzirom na stanje turskog gospodarstva,” dodaje Tol. Erdoğan paralelno nastoji pretvoriti Tursku u jedno od ključnih energetskih i prometnih čvorišta regije.
Nakon smjene Özgüra Özela poručio je: “Cilj Turske nije ostati promatrač, nego postati čimbenik koji mijenja pravila igre u ovom natjecanju.” Stručnjaci upozoravaju da takve ambicije prate sve snažniji obračuni s političkom oporbom i kritičarima vlasti.
Tol smatra da se promijenio i karakter NATO-a, zbog čega demokratski standardi više nisu prioritet. “Nekada se NATO predstavljao kao obrambeni savez demokratskog svijeta. Danas to više nije moguće reći. Zapadne zemlje i saveznici iz NATO-a sve će manje pozornosti posvećivati urušavanju demokracije i konsolidaciji autokratske vlasti u državama poput Turske, a sve više tehničkim pitanjima – mogu li proizvoditi dronove i imaju li snažnu industrijsku bazu,” smatra ona.
Na kraju upozorava na rizike suradnje s autoritarnim režimima: “Kada surađujete s autokratima, njihov je prvi prioritet uvijek opstanak režima. Ako osjete da je vlast ugrožena, međunarodni ugovori za njih više ne predstavljaju obvezu, a lojalnost saveznicima postaje upitna. Upravo zato takvi režimi predstavljaju nestabilne partnere” zaključuje Tol.
Otvori KEKS Pay
