Tvrtka AAFS Infrastructure and Energy blizu je dobivanja koncesije za izgradnju i upravljanje plinovodom preko Balkana, koji bi omogućio da fosilni plin dopremljen iz SAD-a zamijeni opskrbu iz Rusije, piše The Guardian. "Ovo bi mogao biti najvažniji infrastrukturni projekt ikada u Bosni i Hercegovini", kaže jedan od visokih dužnosnika zemlje, koji, kao i drugi, želi ostati anoniman zbog osjetljivosti pregovora.
Tvrtka nema zabilježenih projekata ni približno takvog opsega, ali zato ima osobne veze s Donaldom Trumpom. Jedan od predstavnika AAFS-a je odvjetnik iz Washingtona koji je zastupao Trumpove u političkim slučajevima, dok je drugi brat bivšeg predsjednikovog savjetnika za nacionalnu sigurnost. Obojica su sudjelovala u kampanji bliskoj Trumpu - pokušaju osporavanja njegova poraza na predsjedničkim izborima 2020. godine.
Istraga The Guardiana, temeljena na razgovorima sa sadašnjim i bivšim bosanskohercegovačkim i američkim dužnosnicima, procurjelim dokumentima i poslovnoj dokumentaciji, razotkriva kako je opskurna tvrtka gurnuta u središte globalne borbe za energetsku prevlast. Slučaj pruža uvid u to kako se međunarodni odnosi mijenjaju pod predsjedništvom koje briše granicu između državne politike i osobnog bogaćenja vladajuće obitelji i njezinih suradnika.
"U današnjem svijetu, postoji određena logika u tome da su ljudi povezani s administracijom uključeni u velike gospodarske projekte ili investicije. To je neukusno, ali mnogo toga u politici moje zemlje je ionako neukusno", izjavio je bivši visoki američki dužnosnik u regiji.
FOTO Mlada HDZ-ovka dijelila zastave u centru Zagreba: 'Možemo reći da je Hrvatska jedna od najrazvijenijih država u svijetu'
U bivšoj Jugoslaviji ulozi su veći od samog bogaćenja. Američka intervencija mogla bi potkopati mirovni sporazum koji je isposlovala 1995. kako bi okončala rat u kojem je ubijeno 100.000 ljudi. Generaciju kasnije, etnički lideri u BiH i dalje manevriraju radi vlastitih interesa. Američki dužnosnici jasno su dali do znanja bosanskohercegovačkim čelnicima što Trumpova administracija želi: zeleno svjetlo za plinovod tvrtke AAFS.
Kada su iz The Guardiana pokucali na adresu AAFS-a u Sarajevu, Amer Bekan rekao im je da će se ured tvrtke preseliti u veliku zgradu s 100 zaposlenih. Bekanov online životopis, piše The Guardian, opisuje ga kao „investitora i poduzetnika s velikim iskustvom”. Okušao se i u politici. Nakon što je 2016. dobio samo 116 glasova u kandidaturi za gradonačelnika u središnjem Sarajevu, u kampanji 2020. optužen je za zloupotrebu izbora radi osobne koristi, što je on zanijekao.
Bekan je 2021. registrirao bosansku tvrtku AAFS. Tek nakon što je prošle godine uključio američke partnere, projekt je dobio zamah. Ni on ni oni ne žele otkriti kako su se upoznali. Njegova AAFS danas je u vlasništvu američke tvrtke istog imena, registrirane u studenom. Smještena u turističkoj četvrti, adresa u Washingtonu nalazi se između libanonskog restorana i irskog puba. Na ulazu stoji natpis odvjetničkog ureda Binnall Law Group.
Jesse Binnall, piše The Guardian, je istaknuti odvjetnik MAGA pokreta. Bio je savjetnik u Trumpovoj kampanji 2016., a 2020. je bio jedan od glavnih glasova koji su osporavali pobjedu Joea Bidena. Tvrdio je: „Donald Trump je pobijedio… ako uzmete u obzir prijevare i nepravilnosti.” Branio je Trumpa i njegovog sina u tužbama vezanim uz napad na Kapitol.
Od povratka Trumpa na vlast prošle godine, Binnall je osigurao nagodbu od 1,25 milijuna dolara za Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost u Trumpovom prvom mandatu, koji je ranije priznao laganje FBI-u o kontaktima s Rusijom. Binnall je također surađivao s Flynnovim bratom Joeom, poduzetnikom u zdravstvu. Flynn je bio uključen u pokret za osporavanje Bidenove pobjede i bio savjetnik Trumpovih kampanja 2020. i 2024.
Bijela kuća uputila je pitanja State Departmentu, koji je naveo da bi „Južna interkonekcija”, plinovod, proširila i diversificirala energetski sektor BiH te smanjila ovisnost o jednom, nepouzdanom izvoru. Flynnove i Binnallove kvalifikacije za infrastrukturni projekt na Balkanu nisu očite, no od njihovog uključivanja projekt ima snažnu podršku Trumpove administracije.
Početni razgovori Binnalla, Flynna i Bekana s bosanskim dužnosnicima bili su o obnovi dviju zračnih luka vrijednoj 300 milijuna dolara, no potom je predložen znatno veći projekt – plinovod Južna interkonekcija. SAD već dugo podržava plan povezivanja BiH s LNG terminalom na hrvatskoj obali, kako bi se smanjio utjecaj Vladimira Putina u južnoj Europi. Za vrijeme Bidenove administracije ideja je bila da projekt vodi državna plinska kompanija BiH, no etničke podjele blokirale su napredak.
Dok su neki dužnosnici bili oprezni prema privatnim stranim interesima, drugi su vidjeli priliku da se uključi tvrtka povezana s Trumpom i tako odblokira projekt. Vrijeme je pritiskalo: BiH je kandidat za članstvo u EU, a Bruxelles je postavio rok 2027. za prestanak kupnje ruskog plina, koji čini cijelu opskrbu zemlje.
Neki bosanski dužnosnici smatraju da bi američka tvrtka mogla donijeti ne samo energetsku sigurnost nego i širu stabilnost u regiji koja i dalje pamti rat. „Američka vlada štiti svoje investicije”, kaže Bekan. No kritičari upozoravaju da BiH riskira zamjenu jednog utjecaja drugim, te da se ključni energetski projekt povjerava tvrtki bez dokazne sposobnosti realizacije.
Na pitanje tko su dioničari AAFS-a, Bekan navodi Binnalla i Flynna te druge koje ne želi imenovati. Financiranje bi, kaže, moglo doći iz američkih investicijskih fondova. Binnall tvrdi: „Mi smo pravi tim za ovo. Nema druge skupine koja ima lokalnu prisutnost u BiH i snažnu podršku u Americi.”
Prema povjerljivom dokumentu, piše The Guardian, plinovod bi koštao 300 milijuna eura, a dodatne elektrane još 900 milijuna eura, uz financiranje iz privatnog kapitala i duga. Ne navodi se koliki bi bio profit sudionika. U ožujku je u BiH donesen zakon kojim se AAFS praktički određuje kao izvođač projekta, bez javnog natječaja. Transparency International upozorio je da bi to u zemlji s visokom razinom korupcije moglo imati katastrofalne posljedice za strateške projekte.
EU je naknadno upozorio BiH da uskladi energetske odluke s Bruxellesom kako ne bi izgubila financijske i integracijske prilike. SAD poručuje da je projekt početak nove ere energetske sigurnosti u zapadnom Balkanu. Budućnost projekta ovisi i o Miloradu Dodiku, lideru bosanskih Srba, koji je ranije bio pod američkim sankcijama zbog korupcije i separatističke retorike.
Nakon povratka Trumpa, Dodik je pokrenuo lobističku kampanju za ukidanje sankcija, uz pomoć ljudi povezanih s Trumpom. U listopadu su sankcije ukinute, a Donald Trump Jr. posjetio je Banju Luku. Dodik je potom signalizirao da neće blokirati projekt plinovoda. Jedan bivši američki veleposlanik upozorava da Dodik koristi situaciju za vlastite političke ciljeve i moguće odvajanje Republike Srpske. Projekt je tako postao dio šire geopolitičke igre između SAD-a, Rusije i unutarnjih podjela BiH. Na kraju, unatoč kontroverzama, američki partneri sve su bliže preuzimanju ključnog europskog energetskog projekta.
Otvori KEKS Pay
Bosanci nisu bili u stanju plačati jeftini Ruski gas a sada če ko plačati skupi Američkl ? Ta država je propala iništa je neče spasiti pa tako ni skupi gas.