U zemljama bivše Jugoslavije tema plaća političara i menadžera u državnim tvrtkama često je na tapeti. Aleksandar Vučić, premijer Srbije, zemlje koja po statistikama državnih zavoda ima najniži standard građana, tvrdi da radi za samo 125.000 srpskih dinara, što je oko 1000 eura, dok je njegov prethodnik Ivica Dačić imao plaću od 1470 eura.
Miro Cerar, slovenski premijer, stupanjem na dužnost dobio je plaću od oko 3000 eura neto, što je slično plaći hrvatskog premijera koja se kreće oko 21.000 kuna, ovisno o poreznim nametima.
Slovenija ima oko 30 posto veće prosječne plaće od Hrvatske pa je zapravo premijer Slovenije slabije plaćen od hrvatskog lidera. Plaće političara u svim su državama skromne u odnosu na plaće u privatnom sektoru osim u Bosni i Hercegovini, koja se ljuti na činjenicu da članovi Predsjedništva Federacije BiH s troškovima puta i dodacima na plaće dobiju i do 7000 konvertibilnih maraka, odnosno 28.000 kuna, čime se svrstavaju u kategoriju najbolje plaćenih političara u regiji.
Ipak, u prikazu plaća ostalih premijera nismo naznačili dodatke na plaće, a činjenica je da unatoč relativno malim prihodima dobro žive. U plaću im se, naime, ne uračunavaju brojne povlastice od prijevoza do besplatnih ručkova i ljetovanja.
Upravo zbog brojnih povlastica političari su svrstani u elitnu vrstu. Zanimljivo je pak da rumunjski predsjednik, iako je ta zemlja po standardu prestigla Hrvatsku, ima skromnih 11.000 kuna plaće. Ipak bankari, menadžeri u energetici, naftnoj industriji, farmaceutici, medijima i marketingu, pa čak i u posrnulom graditeljstvu nerijetko zarađuju više od 30.000 kuna neto. Njihove plaće, pa i bonusi čine tek mali udio ukupne dobiti koju ostvaruju u svojim tvrtkama pa se ne drži nepravednim da i dobro zarađuju.
Posebna su tema plaće u tvrtkama iz državnog sektora. U Hrvatskoj su ograničene onima političkih lidera, ali u Sloveniji, ako je suditi po dostupnim podacima, menadžere plaćaju po tržišnim uvjetima.
Ograničavanje plaće na 17.000 kuna jedan je od populističkih poteza koji je doveo do erozije kadra u javnim tvrtkama. Predsjednik uprave državne banke tako bi, kad bi se pridržavao državne uredbe, imao plaću manju od direktora sektora poslovne banke.
U Sloveniji čelnik NLB-a prima i više od 7000 eura plaće, a u europskim zemljama plaće direktora u javnom sektoru gotovo su izjednačene s menadžerskim ugovorima iz privatnog sektora, ali su pred njih također postavljeni i ciljevi i zadaci
>> U kojim se to djelatnostima najviše, a u kojima najmanje zarađuje?
Večernji, nemojte nas daviti sa zemljama bivše Jugoslavije! Zašto nam niste pokazali usporedne financiske podatke sa zemljama srednje Europe? Vjerujem da bi više čitatelja zanimala razlika u plaćama i ostali usppredni podaci Hrvatske sa Slovenijom, Mađarskom, Češkom, Slovačkom i Poljskom. Jedino ako upravo to uvijeno jugonostalgičarenje i nije dio vaše agende!!!