"Uspjeli smo! Hrvatski put u Schengen je otvoren", napisao je portugalski političar Paolo Rangel na društvenim mrežama. Bilo je to 10. listopada 2022. Toga je dana Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnja pitanja Europskog parlamenta glasovao o spremnosti Hrvatske za Schengen i dao zeleno svjetlo, potvrdivši da je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete. Taj je trenutak širom otvorio vrata konačnoj odluci Vijeća EU, koja je uslijedila u prosincu. Paolo Rangel bio je tada izvjestitelj Europskog parlamenta za nadzor hrvatskog pristupanja Schengenu i toga je dana rekao: "Hrvatska je prošla najstrožu evaluaciju u povijesti Schengena i zaslužuje punopravno članstvo bez odgađanja." Taj portugalski političar, sada ministar vanjskih poslova, odigrao je ključnu ulogu pri ulasku u Schengen, ali i pri ulasku Hrvatske u EU te drugim pristupnim procesima. Bio je i ostao jedan od najglasnijih zagovornika i prijatelja Hrvatske u EU.
On je jasno, ali i emotivno, tvrdio da je hrvatska integracija u EU i Schengen od koristi ne samo Hrvatskoj nego i cijeloj Europi. Zbog iznimne uloge pri ulasku u Schengen, danas će u Zagrebu od predsjednika Zorana Milanovića primiti odlikovanje – Red kneza Branimira s ogrlicom.
Paulo Rangel je po struci pravnik, sveučilišni profesor i jedan od vodećih političara desnog centra u Europskoj uniji. Pripada stranci PSD-a – Partido Social Democrata, što je stranka koja pripada obitelji Europske pučke stranke (EPP). Bio je zastupnik u Europskom parlamentu od 2009. godine, potpredsjednik je EPP-a, a njegovo se ime spominjalo u kontekstu portugalskog premijera. Rangel se prvi put snažno uključio u hrvatska pitanja tijekom pristupnih pregovora s EU. Kao politički izvjestitelj unutar Europske pučke stranke, sudjelovao je u oblikovanju izvješća i stavova Parlamenta o Hrvatskoj, a njegove su poruke bile jasne: Hrvatska ne smije biti talac regionalnih političkih igara, nego joj treba dati priznanje za provedene reforme.
– Hrvatska nije na rubu Europe – Hrvatska je povijesno i identitetski dio njezina središta – izjavio je. Njegovo lobiranje u Bruxellesu i Strasbourgu pridonijelo je pozitivnom ishodu glasovanja o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji 2012. godine.
Rangel se ponovno našao u središtu hrvatske europske priče — ovoga puta kao službeni izvjestitelj Europskog parlamenta za ulazak Hrvatske u Schengenski prostor. Rangelova podrška nije bila samo formalna. Aktivno je razgovarao s predstavnicima država članica i političkih skupina osiguravajući da Parlament da jasnu preporuku Vijeću EU za ukidanje graničnih kontrola.
– Ovo je povijesni čin europske konsolidacije i potvrda hrvatskog mjesta u srcu Europe – kazao je kad je Hrvatska pristupila Schengenu 1. siječnja 2023.
No nije samo to poveznica s Hrvatskom. I nakon svega učinjenog, Rangel je i dalje uz Hrvatsku, pogotovo u kontekstu stanja u BiH. Iznimno dobro i blisko surađuje s premijerom Andrejem Plenkovićem, predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem te ministrom vanjskih poslova i svojim kolegom, Gordanom Grlićem Radmanom. Bio je i izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH, pomagao te uzimao u obzir i podržavao hrvatske stavove, kao što je, na primjer, načelo Daytona ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, što je ključno za opstanak hrvatskog naroda u toj državi.
13 ključnih pitanja i odgovora o temeljnom vojnom osposobljavanju