Polovica Venecije već danas leži ispod kritične razine, a najpoznatiji Trg svetog Marka, jedan od najnižih dijelova grada uzdiže se svega 80 centimetara iznad morske površine. Sjeveroistočni i jugozapadni dijelovi lagune koji se nalaze na čvrstom tlu već su jedan do dva metra ispod razine mora. Piero Lionello, venecijanski klimatolog sa Sveučilišta Salento i koordinator novog znanstvenog rada objavljenog u časopisu Scientific Reports progovorio je o mogućim scenarijima za Veneciju. "Postoje četiri strategije za borbu protiv porasta razine mora, od pregrađivanja lagune do izgradnje morskog zida oko grada. Čak i najekstremnija opcija, demontaža Venecije i njezina obnova negdje drugdje", objšnjavaa klimatolog za La Repubblicu.
Trenutni sustav pokretnih barijera MoSE može zaustaviti porast mora do maksimalno 125 centimetara. Od početka 20. stoljeća more se u Veneciji podiglo za 30 centimetara, a MoSE se već koristi sve češće. U prvih pet godina rada (2020.–2025.) aktiviran je 108 puta, dok je samo u prva dva mjeseca 2026. godine podignut čak 30 puta. Lionello upozorava da sustav nije projektiran za ovakvu brzinu porasta mora kakva se danas događa. "Ako razina mora poraste za 75 centimetara, MoSE bi morao ostati zatvoren šest mjeseci godišnje. Na 125 centimetara zatvaranje bi trajalo više od deset mjeseci, što bi potpuno promijenilo ekosustav lagune. Iznad 125 centimetara barijere više ne bi mogle zaustaviti more", kaže.
Jedna od mogućnosti je izgradnja fiksne brane koja bi potpuno okružila lagunu i pretvorila je u zatvoreno priobalno jezero. Troškovi bi bili relativno niski, između 500 milijuna i 4,5 milijardi eura, no u slučaju puknuća brane vrijeme za evakuaciju stanovništva bilo bi praktički nula. Najdrastičnija, ali tehnički izvediva opcija koju Lionello spominje jest potpuna relokacija grada, demontaža bazilike svetog Marka i drugih spomenika te njihovo ponovno podizanje na sigurnijem, višem području, slično kao što je učinjeno s egipatskim Abu Simbelom 1960-ih zbog Asuanske brane. "Tehnički je to moguće, iako je riječ o ekstremnoj hipotezi. Procjenjujemo da bi trošak mogao dosegnuti i do 100 milijardi eura, prema primjeru Abu Simbela. No stvarni utjecaj takve operacije je zapravo neprocjenjiv", kaže.
Ako se ništa ozbiljno ne poduzme, alternativa bi mogla biti postupno napuštanje grada. Venecija je već izgubila ogroman broj stanovnika. Porast mora mogli bi postupno pretvoriti Veneciju u „prazan grad“, kao što se dogodilo s mnogim mjestima pogođenim potresima koja nikad nisu obnovljena. Lionello ističe da klimatske promjene ovog stoljeća donose porast razine mora koji bi mogao premašiti metar, a sigurno će prijeći 40 centimetara: "Važno je da Venecija shvati ozbiljnost problema. Istina je da se danas suočavamo s teškoćama sadašnjosti, ali moramo se pripremiti i za one sutrašnje. Za MoSE je od prvih zakonskih mjera trebalo 50 godina da postane operativan. Sljedeće velike mjere zaštite također će zahtijevati desetljeća", poručio je.
Klimatolog naglašava da postoje i mjere koje mogu kupiti vrijeme, injektiranje vode u podzemlje kako bi se podigla cijela laguna za oko 30 centimetara, podizanje najvažnijih zgrada ili stvaranje zaštićenih 'otoka od stakla' oko ključnih spomenika. Unatoč svemu, Lionello poručuje da Venecija više nema luksuz čekanja.
Otvori KEKS Pay
Venecija tone vec nekoliko stotina godina i prezivjela je sve do dolaska "strucnjaka" s morbidno nebuloznim idejama posljednih decenija! Najbesmislenija je bila ideja podizanja nasipa i ustava prema moru i onda su "strucnjaci" otkrili da Veneciju ne plavi Jadransko more nego nekoliko rijeka iz zaleda i sa Alpa. Za "spas Venecije" "strucnjake" na lanac i vezati ih sto dalje od Venecije!