Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska svijetu

Od 1500 izložaka na Večernjakovoj izložbi 'Hrvatska svijetu' donosimo vam 10 zanimljivih eksponata i crtice o njima

Mario Puratić, oštroumni Bračanin, izumio je dvadesetak ribarskih pomagala među kojima je najuspješniji izum – mehanički koloturnik. Riječ je o uređaju za brzo i lako izvlačenje mreže iz mora
05. veljače 2021. u 11:47 2 komentara 1341 prikaza
Večernjakova izložba
Foto: Boris Ščitar/Vecernji list/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/7

Više od 1500 izložaka stiže ovih dana u Meštrovićev paviljon gdje se 12. veljače otvara velika Večernjakova izložba “Hrvatska svijetu” kojom će posjetiteljima biti predstavljeni hrvatski velikani koji su svojim djelovanjem mijenjali svijet. Toliko koliko su impresivne priče o njima, zanimljivi su i eksponati koji će te priče ispripovijedati, a samo neke od njih predstavlja nam kustosica Anita Ruso:

VELIKA IZLOŽBA VEČERNJEG LISTA 'Ovdje nisu istaknuti političari, već istinski genijalci'

1. MODEL “ČUVARA OBALE” LUPISA VUKIĆA

Riječanin Ivan Blaž Lupis Vukić idejni je začetnik i pokretač razvoja modernog torpeda. On je, naime, došao na ideju da izradi napravu za uništavanje neprijateljskih brodova vođenu s kopna, a uređaj je prvotno zamislio kao čamac bez posade kojim se upravljalo dugim uzdama s kopna. Eksploziv se trebao aktivirati pri udaru o neprijateljski brod. Konačni model, njemački Küstenretter, dug 6 metara, nosi naziv “čuvar obale” i to se plovilo može smatrati pretečom torpeda.

2. ORIGINAL GRIČKOG TOPA IZ 1928. IZ MUZEJA GRADA ZAGREBA

Malo je poznato da se otac seizmologije Andrija Mohorovičić bavio i meteorologijom te da je početkom 20. stoljeća upravo on bio zadužen za brigu o gričkom topu. Nakon što je jedan od gričkih topnika poginuo zbog nepropisnog rukovanja barutom, njegov je posao djelomično preuzeo Mohorovičić koji je tada bio upravitelj Meteorologijskog opservatorija na Griču.

3. KRIMINALISTIČKI KOVČEG IZ KOLEKCIJE GABRIĆ

Hvaranin Ivan Vučetić svojim izvornim sustavom uzimanja otisaka prstiju radi identifikacije u svjetskoj je kriminalistici značajan kao Nikola Tesla u elektroenergetici. Emigrirao je u Argentinu 1884. gdje se zaposlio u Središnjem policijskom uredu i ubrzo u La Plati postao voditelj Odjela za statistiku gdje je prvi na svijetu 1891. na temelju promatranja i analize papilarnih linija razvio vlastiti sustav klasifikacije otisaka prstiju. Desetoprstni sustav identifikacije (daktiloskopija), nazvan argentinskim ili Vučetićevim sustavom, službeno je uveden u Argentini 1902., a zatim i u drugim zemljama. Vučetić je tako uz pomoć desetoprstnog kartona te formulama brojeva i slova osigurao do danas najuspješniju i najrasprostranjeniju znanstvenu metodu za utvrđivanje identiteta osoba pomoću papilarnih linija. Ovaj kovčežić sadrži komplet za izuzimanje latentnih otisaka prstiju.

Izlozba | Autor : Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL 26.01.2021., Zagreb - Pripreme i raspakiravanje izlozaka za Vecernjakovu izlozbu "Hrvatska svijetu" u Domu likovnih umjetnika na Trgu zrtava fasizma. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

4. PURATIĆEV MEHANIČKI KOLOTURNIK

Mario Puratić, oštroumni Bračanin, izumio je dvadesetak ribarskih pomagala među kojima je najuspješniji izum – mehanički koloturnik. Riječ je o uređaju za brzo i lako izvlačenje mreže iz mora koji je nazvan Power Block zbog čega ga je Obrazovna fondacija za vlasnike intelektualnog vlasništva 1975. proglasila izumiteljem godine u SAD-u. Puratićev je izum bio od temeljne važnosti za svjetsko ribarstvo, koje je zahvaljujući njemu povećalo godišnji ulov za pet puta prepolovivši pritom radnu snagu. Hrvati Puratićev koloturnik zovu “purić”, a koliko je izum važan svjedoči činjenica da se od 1969. do 1979. na kanadskoj novčanici od pet dolara nalazila slika ribarskoga broda s Puratićevim koloturnikom. Kako je Puratić bio izrazito duhovit, govorio je da svoj uspjeh ne duguje pameti nego lijenosti.

5. GRAMOFONSKE PLOČE “EDISON BELL PENKALA”

Osim za mehaničku olovku i nalivpero te niz kemijskih izuma poput deterdženta za pranje rublja, Slavoljub Penkala zanimao se i za gramofonske ploče. Uspio je smanjiti njihovu lomljivost i povećao kvalitetu zvuka pri snimanju i reprodukciji ploča. Penkala je sklopio ugovor s poduzećem Edison-Bell te je počeo proizvoditi gramofonske ploče i gramofone “Edison Bell Penkala”.

Izlozba 38 hrvatskih velikana Za let u svemir zaslužan je Puljanin, a izum Bračanina unaprijedio je ribarstvo

6. PRELOGOVA ZBIRKA SINTETIZIRANIH UZORAKA

Nobelovac Vladimir Prelog, student nobelovca Lavoslava Ružičke, objavio je nekoliko zapaženih radova zbog kojih mu je Tehnički fakultet u Zagrebu ponudio poziciju za docentsko mjesto u Zavodu za organsku kemiju. Jedan od vrijednih i zanimljivih izložaka na ovoj izložbi je zbirka sintetiziranih uzoraka Zavoda za organsku kemiju Tehničkog fakulteta koju su koristili Prelog i suradnici u razdoblju od 1935. do 1955. godine.

7. MODEL LUČIĆEVA PREVENTERA

Splićanin Antun Lučić strojarski je inženjer, naftno-rudarski poduzetnik i pionir masovne eksploatacije nafte. On je, naime, oko uzvisine Spindletopa u Teksasu pronašao naftno polje te je zakupio 268 hektara zemljišta koje je počeo bušiti tada rijetkom hidrauličnom rotacijskom bušilicom. Kada je 1901. pronašao naftu na dubini od oko 350 metara, dogodila se do tada neviđena erupcija, a Lučić ju je zaustavio sustavom ventila i cijevi nazvanim preventer. SAD je tada postao vodećim svjetskim proizvođačem nafte.

Izlozba | Autor : Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL 26.01.2021., Zagreb - Pripreme i raspakiravanje izlozaka za Vecernjakovu izlozbu "Hrvatska svijetu" u Domu likovnih umjetnika na Trgu zrtava fasizma. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

8. ŠTAMPAROVE SNIMKE MEŠTROVIĆA

Meštrovićev prijatelj i obiteljski liječnik, svestrani Andrija Štampar, utemeljitelj javnog zdravstva i jedan od utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije bio je i kinoamater te je snimao svoje prijatelje, među njima i Meštrovića. Do 1941. Štamparov foto-filmski laboratorij proizveo je stotinjak filmova medicinske i kulturne tematike, pa tako i one posvećene Ivanu Meštroviću. Jedna od najfascinantnijih je Modeliranje, Lijevanje i cizeliranje Meštrovićevih Indijanaca, 1927. – 1928., na kojem je prikazan cijeli proces nastanka slavnih Meštrovićevih skulptura Spomenik Indijancima kao i njihov transport iz Zagreba u Chicago.

9. ŽARULJE S VOLFRAMOVOM NITI

Prvo je bila vatra, pa svijeće, pa petrolejke, pa Edisonova žarulja od pougljene bambusove niti i onda žarulja s volframovom niti Franje Hanamana, hrvatskog kemičara i metalurga, koja je osvijetlila stanove, tvornice, ulice i gradove. Taj je izum označio početak ekonomične rasvjete električnom energijom koja je omogućila i noćni rad, u trećoj smjeni. Volframova nit ima visoko talište pa se mogla zagrijati na višu temperaturu i tako postići veću svjetlosnu učinkovitost.

Izlozba | Autor : Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL 26.01.2021., Zagreb - Pripreme i raspakiravanje izlozaka za Vecernjakovu izlozbu "Hrvatska svijetu" u Domu likovnih umjetnika na Trgu zrtava fasizma. Kustosica Anita Ruso i izvrsni producent producent Damir Kanaet. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

10. ZRAČNI BROD DAVIDA SCHWARZA

I prije Davida Schwarza izumitelji su pravili zračne brodove s motorima i propelerima, ali ti brodovi nisu bili upravljivi jer su bili poput napuhanih mjehura svezanih u mrežu od užadi pa bi unatoč propeleru vrludali. Nakon što je Schwartz iznenada preminuo, grof Ferdinand Zeppelin kupio je od njegove udovice nacrte što mu je omogućilo svjetsku slavu. Schwartzov, a kasnije Zeppelinov brod bio je revolucija u zrakoplovstvu jer je mogao letjeti sve do Amerike, a imao je pilote i navigatore kao brodovi na moru.

Zagreb: Posljednji ispraćaj gradonačelnika Bandića
DVOSTRUKA MJERILA
Otto Barić revoltiran Bandićevim sprovodom: Jadnici, sram me gdje živim
UHVATI BIORITAM
Koji kronotip posjedujete? Upoznajte se s ovim unutarnjim satom koji trebate slušati