Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska svijetu

Izložbu 'Hrvatska svijetu' unatoč koroni posjetilo 15 tisuća ljudi

Izložba koju je u jednoj od najtežih godina za Hrvatsku i svijet posjetilo 15.000 ljudi dokaz je koliko je ovaj projekt važan. Bilo je nužno ponuditi ovakav sadržaj u trenutku kada je svima nedostajao osjećaj živosti
16. svibnja 2021. u 13:00 3 komentara 2222 prikaza
Foto: PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/53

Ruđer Bošković, Faust Vrančić, Nikola Tesla, Andrija Štampar, Ivana Brlić-Mažuranić, Andrija Mohorovičić, Ivan Meštrović, Vladimir Prelog… hrvatski velikani koji su tijekom stoljeća bili pokretači promjena u svijetu, u posljednja tri mjeseca pokrenuli su pravu promjenu svijesti u Hrvatskoj.

Zagreb: Ministar Gordan Grlić Radman u društvu veleposlanika obišao je izložbu "Hrvatska svijetu" ŽELIMO IZLOŽBU U AMBASADAMA Grlić-Radman: Idemo postaviti ‘Hrvatska svijetu’ u Rimu, Parizu...

Priče o 38 hrvatskih izvanserijskih umova, naime, inspirirali su, budili ponos i vratili optimizam posjetiteljima izložbe “Hrvatska svijetu”, koja se od 12. veljače do jučer u organizaciji Večernjeg lista održavala u Meštrovićevu paviljonu u Zagrebu. U sklopu izložbe predstavljeni su lik i djelo hrvatskih velikana, istaknutih znanstvenika, izumitelja, književnika i istraživača koji su svojim bogatim opusom zadužili sve nas, ali i cijeli svijet. Stoga ne čudi što je reakcija više od 15.000 posjetitelja bila i više nego odlična

. – U proteklih nekoliko mjeseci javio mi se velik broj ljudi ističući kako im je izložba promijenila način razmišljanja, probudila ponos i dala dodatni elan. Posebno bih istaknuo poziv jednog našeg poznatog poduzetnika koji mi je rekao da je, nakon što je pogledao izložbu, odlučio kako novu kompaniju ipak neće otvoriti u Bugarskoj nego i Slavoniji gdje će zaposliti 500-tinjak radnika. Bio je to možda i najemotivniji trenutak cijelog ovog projekta u kojem sam uistinu uživao – govori Dražen Klarić, autor izložbe te glavni urednik Večernjeg lista.

Objašnjava i kako je sama izložba tek vrhunac velikog projekta Večernjeg lista “Hrvati koji su mijenjali svijet” u sklopu kojeg je Večernji list tijekom 2020. godine objavio seriju tekstova o 12 hrvatskih velikana koji su mijenjali svijet, a potom su ti materijali i ukoričeni u veliku istoimenu knjigu. Iako je riječ o pojedincima koji su svojim izumima, knjigama, umjetničkim djelima, pronalascima i znanjem uistinu promijenili tijek svjetske povijesti, kao i u slučaju mnogih velikana, sudbina je mnogima od njih donijela zaborav. Tako mnogi posjetitelji za neka od imena nisu ni čuli ili ih uopće ne povezuju s Hrvatskom i upravo je promijeniti tu činjenicu bio jedan od ciljeva ove izložbe kakva još nije u Hrvatskoj nikada organizirana. Originalnim popisu velikana iz Večernjakova specijala dodano je još 26 imena i tako je nastao konačni popis Hrvata koji su mijenjali svijet.

To su, uz već nabrojene i Julije Klović, Marko Marulić, Marko Polo, sveti Jeronim, Ivo Andrić, Benedikt Kotruljević, Ivan Česmički, Andrija Medulić Schiavone, Nikola Šubić Zrinski, papa Siksto V., Frane Petrić, Marin Getaldić, Gjuro Armeno Baglivi, Ivan Blaž Lupis Vukić, Josip Belušić, David Schwartz, Antun Lučić, Marcel Kiepach, Ivan Vučetić, Slavoljub Eduard Penkala, Franjo Hanaman, Lavoslav Ružička, Rudolf Lovro Josip Steiner, Herman Potočnik Noordung, Mario Puratić, Milka Trnina, Zinka Kunc-Milanov, Dora Maar, Slavko Kopač i Mia Čorak Slavenska

1 / 17
14.05.2021., Zagreb - Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlic Radman u drustvu 30-ak veleposlanika obisao je Vecernjakovu izlozbu "Hrvatska svijetu" u Mestrovicevom paviljonu. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Više od 1500 eksponata

Njihove su priče ispričane kroz više od 1500 eksponata u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, popularnoj Džamiji, a da bi izložba bila realizirana, ključnu su ulogu imali pak kustosica, doktorica znanosti Anita Ruso, izvršni producent Damir Kanaet te agencija Real Grupa s kojom je Večernji list surađivao na organizaciji izložbe. Glavni producent izložbe prvi je čovjek Real Grupe Krešimir Renzo Prosoli, kreativni direktor izložbe je Maro Pitarević, a art direktor Matko Jovičin.

IZLOŽBENI PROGRAM Suvremeni postav Južnog salona ostaje u Uredu Predsjednika kao dugoročna posudba

– Baš sam prije nekoliko dana gledala prve ručne skice izložbe. Kada sam se prisjetila tih početnih priprema, uistinu sam ponosna na ovo što smo napravili! Drago mi je što postoje u našem društvu entuzijasti koje ni pandemija ne zaustavlja u realizaciji ovako zahtjevnih projekata. Cijeli je tim bio pun entuzijazma i odličan rezultat nije mogao izostati – kaže kustosica Anita Ruso.

Tu ideju i entuzijazam očito su prepoznali i posjetitelji pa se tako izložba može pohvaliti velikim brojem posjetitelja koji su u prosjeku izložbu razgledavali i po nekoliko sati.

– Izložba je bila koncipirana tako da dugo zadržava pozornost posjetitelja, a cilj joj je educirati te probuditi ponos. Imala je i interaktivnih dijelova, a educirani stručni vodiči svim su zainteresiranim posjetiteljima objašnjavali zanimljive detalje. Štoviše, neki su se posjetitelji vraćali na izložbu drugi, pa i treći put – ističe izvršni producent Damir Kanaet.

Također, izložbu su posjetili i predsjednik Zoran Milanović, predstavnici Vlade i Sabora, među kojima je bio i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, brojni veleposlanici, poduzetnici, osobe iz javnog života, ali i članovi akademske zajednice poput predstavnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

– Imati ovoliki broj posjetitelja u jednoj od najtežih godina za Hrvatsku i svijet dokaz je koliko je ova izložba važna. Pritom treba dodati da su reakcije uistinu odlične. U cijelom javnom prostoru nije se mogla pročitati nijedna negativna kritika na izložbu. Inače, svojim neizmjernim znanjem, iskustvom, ali i eksponatima, izložbi je snažno pridonio i Mijo Gabrić kojem se neizmjerno zahvaljujem – kazao je autor izložbe i glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.

VIDEO: Anita Ruso o velikoj izložbi 'Hrvatska svijetu' i zašto bi je svatko trebao pogledati

Iako seu početku pod povećalom promatrala odluka da se jedna ovakva izložba otvori u vrijeme pandemije, pokazalo se da je baš u ovo neizvjesno doba ovakav projekt pun optimizma bio potreban. Izložba je organizirana prema svim epidemiološkim mjerama pa se ispred Džamije znao stvarati i red za ulaz.

– Očekivanja su nadmašena! Bio je nevjerojatan osjećaj vidjeti sve te ljude na izložbi. Premda su neki zbog pandemije bili spriječeni vidjeti izložbu, radosni smo jer smo u ovim izazovnim vremenima dali ljudima kvalitetan i autentičan sadržaj za edukaciju i razonodu. U vremenu kada ljudi već mjesecima nisu bili na koncertima, u kinu ili kazalištu, kada svima nedostaje osjećaj živosti, smatram da je ponuditi ovakav sadržaj bilo gotovo nužno. Tek kada su nam oduzeti kulturni sadržaji, shvatili smo koliko su oni bitni za cjelovit razvoj. Dali smo ljudima razlog za izlazak iz stana, za izlazak iz rutine – ponudili smo im vremensko putovanje prepuno iznenađenja i oduševljenja – kaže Anita Ruso, a ovakvu hrabru inicijativu pohvalila je i struka. Poznati slikar Tomislav Buntak, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu te predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika, koji je i sam bio suradnik na izložbi, objašnjava značenje ovakvog projekta.

Zagreb: Veleposlanici u RH u posjeti Večernjakovoj izložbi "Hrvatska svijetu" VELEPOSLANICI NA VEČERNJAKOVOJ IZLOŽBI 'Izložba je odlična, na nov smo način upoznali ovu zemlju i njezine velikane'

– Izložba je uspjela u želji da osvijesti mogućnosti nasljeđa koje su nam namrli kreativni i sposobni ljudi koji potječu s ovoga našeg prostora. Proširila je prostor spoznaje različitosti i širine svijeta u kojem je hrvatska sredina dala snažan pečat u promjeni svijeta. U ovom trenutku pandemije i zatvorenosti izložba je bila važan poticaj da shvatimo kako nove ideje i njihova realizacija mogu doći odasvud i u svakom trenutku ako smo spremni krenuti za svojim snovima i vizijama pa makar morali nekoliko mjeseci djelovati u skučenome fizičkom prostoru pandemije. No istodobno prostor ideje i inspiracije uvijek je slobodan i gotovo beskrajan. Stoga je ovo pohvala ljudskom duhu. Odličan i uspješan projekt! – zaključuje Buntak, koji je oslikao svod središnjega galerijskog prostora imena Bačva.

Također, niz drugih umjetničkih suradnika, profesora, ali i studenata s Akademije sudjelovao je na pripremanju izložbe, većinom na stvaranju i postavljanje scenografije. A što su posjetitelji uopće tijekom posljednja tri mjeseca u Meštrovićevu paviljonu mogli vidjeti?

1 / 51
Otvorena izložba "Hrvatska svijetu"

Instalacija promjera 5 metara

Prostor je bio podijeljen na tri cjeline, pri čemu je većina eksponata izložena u velikom prstenu koji priča priču o hrvatskim velikanima. Uistinu impresivni izlošci stigli su iz muzeja i galerija iz cijele Hrvatske, ali i od privatnih kolekcionara. Pravi torpedo, NASA-ino odijelo, edukativni filmovi Andrije Štampara, djela Slavka Kopača, pisaći stroj Andrije Mohorovičića, originalna slika Bele Čikoša-Sesije na kojoj je prikazan Nikola Šubić Zrinski…

Među eksponatima su se našla umjetnička djela, dokumenti, arhivska građa, portreti i zanimljivi predmeti velike vrijednosti koji će u idućim danima biti vraćeni u svoje matične institucije tako da je pred timom koji je organizirao izložbu još velik posao. U središnjem prostoru Džamije bila je pak postavljena velika umjetnička instalacija promjera pet metara “Sunce”. Djelo akademskog kipara Marina Marinića zaokružilo je cijelu priču dočaravši čovjekovu težnju za napretkom i putovanjem u svemir, a koliko je zapravo rada i truda uloženo u cijeli proces osmišljavanja izložbe, prisjetila se Anita Ruso.

EKSKLUZIVNO ZA VEČERNJI LIST Slavni kozmonaut pokazao kako Hrvatska izgleda iz svemira: 'Ima života i drugdje osim na Zemlji'

– Od početnog uzbuđenja, preispitivanja jesmo li pogodili s odabirom i postavom, preko radosti zbog zadovoljnih posjetitelja i izvrsne medijske popraćenosti, do nostalgije zbog zatvaranja ovog poglavlja. Odgovornost oko odabira sadržaja, građe, načina na koji će oni biti postavljeni i predstavljeni javnosti bila je velika u ovom projektu. Međutim, svi su suradnici imali istu viziju i to se pretvorio u sinergiju koja je učinila da svi stanemo iza svega što radimo svim srcem – govori kustosica te ističe da je cilj ove izložbe edukativno-popularnog karaktera bio privući širok spektar posjetitelja, uključujući one koji inače ne posjećuju muzejske ustanove. – Smatram da je to najveći uspjeh ove izložbe – što je privukla školarce, mlade ljude, umirovljenike te cijele obitelji. Najdraže mi je bilo vidjeti kako obitelji skupa razgledavaju izložbu, što kod nas nije čest prizor. Mijenjanje paradigme “izložbe su za uski krug ljudi” u “izložbe su za sve ljude” jedan je od postignutih ciljeva ovog projekta – kaže Ruso te dodaje kako su sve reakcija posjetitelja bile odlične. S oduševljenjem su izlazili iz Meštrovićeva paviljona dok su prepričavali zanimljivosti o velikanima koje su naučili.

Organizatori izložbe primili su i niz mailova, pa i ručno pisanih pisama, ali i jednu pošiljku iz SAD-a od ljudi koji su nam htjeli dati do znanja da i danas imamo izvrsne izumitelje koji doprinose pozitivnim promjenama u svijetu.

– Podaci pokazuju da su posjetitelji bili uistinu raznolike dobi, što nam je i bio cilj, a jako nam je važno što je izložbu posjetilo mnogo djece. Veliku potvrdu sadržaju i temi dobili smo i od Agencije za odgoj i obrazovanje, čije nam je stručno mišljenje svima dalo vjetar u leđa – ističe Kanaet.

VIDEO: Predsjednik Milanović na Večernjakovoj izložbi "Hrvatska svijetu": Svakom preporučam izložbu, odlična je!

Projekt koji se nastavlja

Izložbu su tako posjetili učenici mnogih zagrebačkih škola, no zbog epidemiološke situacije nije bilo prilike da je razgledaju djeca iz cijele Hrvatske. Ipak, organizatori se nadaju da će im se sadržaj s izložbe ipak jednom u budućnosti prikazati, kao i da će postav imati priliku pogledati oni koji još nisu. Svi se, naime, slažu kako ovakav projekt ima budućnost i da jučerašnje zatvaranje izložbe ne znači njezin kraj.

nova izložba Klimt je imao 14 djece, a u Opatiji ljubio je i kćer Gustava Mahlera

– Kod ovakvih projekata ne postoji kraj. Radeći na ovoj izložbi, došli smo do puno novih saznanja i još nekih imena i izuma koji dostojno mogu stajati uz ovih 38 koje smo mogli vidjeti na izložbi. Stoga nikako ne možemo razmišljati o kraju, mogli bismo se složiti da je ovo samo stanka prvog dijela. Sva nova saznanja potrebno je istražiti i provjeriti znanstvenim pristupom i tek tada početi razmišljati o mogućnostima prezentacije arhivske građe i izlaganja u osnovnim uvjetima muzejskog standarda – kaže Damir Kanaet, s kojim se slaže i Anita Ruso. Ističe da je jedna od opcija napraviti putujuću verziju ove izložbe, ali i učiniti je dostupnom s pomoću određene verzije njezina stalnog postava.

– Opcije su mnogobrojne, a sigurno je da je “Hrvatska svijetu” projekt koji se nastavlja i koji će, unatoč izazovima, doći do sve one publike koja želi vidjeti njezin sadržaj, kao i do stranih turista koji će, zahvaljujući njoj, na suvremen i zanimljiv način saznati više o izvanserijskim umovima s hrvatskog područja koji su mijenjali tijek povijesti – ističe Ruso. A da postoji ideja o stalnom postavu ove izložbe, potvrđuje i glavni urednik Večernjeg lista. –

Vodim intenzivne razgovore s privatnim kolekcionarima te s predstavnicima nekoliko različitih institucija kako bi Zagreb i Hrvatska dobili stalni postav na temelju ove izložbe. Nadam se da ću naići na razumijevanje gradskih i državnih vlasti te da ću u tome uspjeti – poručuje Dražen Klarić.

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

Christian Eriksen
Josip Vincelj
Naš priznati kardiolog objasnio što se dogodilo s Dancem Eriksenom: Da je infarkt, osjetio bi bol...
PPD
ENERGETSKA UČINKOVITOST
Najbolji savjeti za uštedu energije: Ugasi i iskopčaj te sačuvaj planetu i novac
  • Avatar Gotcha
    Gotcha:

    15 tisuca?..super,odradili smo turisticku sezonu po planu

  • sanikol:

    Nažalost penzionerima ste "zabranili" ulaz. Zar niste barem za tu kategoriju mogli dati malo niže cijena ulaznica a pogotovo zadnji tjedan dana. Imali bi još toliko posjetilaca.

  • jurilica:

    Pogledala sam jučer u zadnji čas, i bilo mi je silno drago da je nisam propustila. Muzeolooški zanimljivo postavljena, a nakon pogledane izložbe - ponosna sam da sam Hrvatica. Bravo Večernji!