Naslovnica Vijesti Hrvatska

Nova porezna reforma: Odgovaramo na četiri ključna pitanja

Za ozbiljnije rezanje PDV-a prvo treba provesti reforme u drugim sektorima koje će smanjiti javnu potrošnju, odnosno pojeftiniti državu
28. srpnja 2018. u 17:23 37 komentara 8300 prikaza
Plenković i Marić
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Iz Vlade se ni jučer nije mogla dobiti službena potvrda da se odustalo od obećanja da će se opća stopa PDV-a smanjiti za jedan postotni bod, no neslužbene informacije govore kako se premijer Plenković našao pod ozbiljnim pritiskom iz HDZ-a i partnerskih stranaka da umjesto toga uvede međustopu na meso, ribu, voće i povrće. U tu je svrhu u Ministarstvu financija jučer održan i niz sastanaka s predstavnicima gospodarstvenika na koje bi se ta mjera najviše odrazila, a iako ni oni nisu dobili detalje nove porezne reforme, iz onoga što su ondje čuli, čini se da je međustopa gotova stvar.

Plenković i Marić SVE OPCIJE OTVORENE Pritisak na Plenkovića da odustane od smanjenja PDV-a, a da rastereti plaće

Treba li smanjiti stopu PDV-a za 1%?
Zbog propasti ideje o smanjenju opće stope PDV-a za jedan postotni bod malo će tko žaliti. Iako imamo jednu od najvećih stopa u Europi, a prihodi od poreza na potrošnju u znatno većoj mjeri sudjeluju u općim poreznim prihodima nego u drugim zemljama, simboličko smanjenje opće stope teško da bi polučilo bilo kakve efekte osim manjka prihoda u državnom proračunu od dvije milijarde kuna. O manjem porezu na potrošnju država će svakako morati razmišljati, no za ozbiljnije rezanje u tom dijelu prvo treba provesti reforme u drugim sektorima koje će smanjiti javnu potrošnju, odnosno značajno pojeftiniti samu državu.

Zdravko Marić porezne reforme Marić: 'Neke lokalne jedinice slijedit će primjer Vlade i otpisati dugove blokiranima'

Hoće li zbog manjeg PDV-a pojeftiniti hrana?
Nitko ne može jamčiti da će smanjenje PDV-a u kratkom roku rezultirati nižim cijenama za krajnje potrošače. Dapače, već se pokazalo da su cijene vrlo neelastične kada je u pitanju stopa PDV-a. Ipak, ako se dobro osmisli, ovako značajno spuštanje poreza može biti snažan vjetar u leđa poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Informaciju o tome na što će se konkretno odnositi stopa od 13 posto još uvijek nemamo, no neslužbeno se govori da će Vlada ciljati na poticanje domaće proizvodnje i istodobno destimuliranje uvoza. Primjerice, da se stopa od 13 posto neće odnositi na sve meso, nego isključivo na svježe, što znači da na manji porez ne bi mogli računati oni koji uvoze i preprodaju zamrznuto. Takva bi mjera rezultirala i boljim povezivanjem domaćih proizvođača s turizmom, no da bi zaživjela, bit će potreban i snažan angažman inspekcija Ministarstva poljoprivrede.

Zdravko Marić Porezna reforma još na čekanju Paušalni porez na najam soba odredit će gradovi i općine

Hoće li plaće rasti zbog ukidanja doprinosa?
Za ovakvu tvrdnju, ponovo, nema nikakvih dokaza. Dio troška poslodavaca za doprinos za zapošljavanje i ozljede na radu Vlada namjerava prebaciti u zdravstveni doprinos, što je dobro, budući da je zdravstveni sustav u kolapsu i svaka mu je kuna dobrodošla. Ostatak razlike nakon ukidanja doprinosa na tzv. bruto 2 ostat će poslodavcu i on će odlučiti hoće li tu razliku preliti u plaće radnika ili upotrijebiti u druge svrhe. S obzirom na stanje na tržištu rada, moguće je da će se odlučiti upravo na podizanje plaća, a povišica bi ovisila o visini plaće koju radnik prima pa bi na najmanjim plaćama to bilo 16 kuna, a na najvišima može doseći i 1000. Bez obzira na to hoće li ga doista usmjeriti u rast plaća ili u ulaganja, svako rasterećenje rada treba pozdraviti. Jedino je pitanje kako će država namaknuti novac od tih doprinosa, jer će se naknade za ozljede na radu, kao i one za vrijeme nezaposlenosti i dalje isplaćivati, što će vjerojatno na koncu pasti na državni proračun.

Christine Lagarde, Boris Vujčić i Zdravko Marić na konferenciji u Dubrovniku 2017. Eksplozija javnog duga Ugroženo uvođenje eura!

Zbog čega se smanjuje porez na dio visokih plaća?
Što će se dogoditi s najvišom stopom poreza na dohodak od 36 posto još uvijek nitko ne zna. HNS je tražio da se ona potpuno ukine i da se sve plaće oporezuju po stopi od 24 posto, no zadnje informacije govore kako se razmatra i mogućnost da ta stopa ostane, a da se poveća prag nakon kojega se ona primjenjuje. Za sada nije poznato ni koliko će biti taj prag, a spominje se 20, 25 i 30 tisuća kuna. Argument onih koji predlažu rasterećenje najviših plaća je da Hrvatska visokim porezom od sebe tjera visokokvalitetne liječnike, informatičare i druge tražene stručnjake. Ukidanju najviše stope snažno se protive sindikati, koji tvrde da visokokvalitetnih liječnika i informatičara s bruto plaćom koji spadaju u taj porezni razred zapravo i nema i da će jedinu korist od ovakve mjere imati visoki menadžment. Na koliko bi se ljudi uopće ova mjera odnosila nije jasno, budući da još nije ni do kraja definirana, no u liječničkim krugovima tumače kako do osnovice od 17.500 kuna, iznad koje se naplaćuje porez od 46 posto, može vrlo mali broj njih. Liječnik bi za to morao imati dva desetljeća radnog iskustva, biti specijalist koji radi prekovremeno i odrađuje i po osam dežurstava u jednom mjesecu. Uz to, ako je netko toliko kvalitetan, pitanje je može li ga u Hrvatskoj zadržati mjera koja bi mu mjesečno donijela 300 ili 400 kuna na plaću.

Zdravko Marić Bliži li se investicijski rejting? Hrvatska bi u 2019. mogla konačno izaći iz 'smeća'

No, ako bi se izbjeglo prelijevanje manjeg poreza u džepove članova uprava i nadzornih odbora, a istodobno omogućio porast plaća malom broju ljudi koji su znatno stručniji i rade znatno kvalitetnije od prosjeka, radilo bi se ipak o mjeri kojom bi Vlada na simboličkoj razini poslala važnu poruku da u Hrvatskoj želi vrhunske stručnjake.

>> Kako će Zagrepčani reagirati na poskupljenje cigareta i alkohola

SDP podržava zaokret u poreznoj reformi

Iz SDP-a pozdravljaju informacije o novom zaokretu u poreznoj reformi i podsjećaju kako su i sami tražili mjere koje se sada najavljuju. – Ako Vlada doista namjerava odustati od smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto i namjerava uvesti međustopu za poljoprivredu, ne bih bio dosljedan kad to odustajanje ne bih pozdravio budući da sam se i osobno zauzimao za to – kaže Branko Grčić i dodaje kako bi Vlada trebala razmisliti da se i turizmu i ugostiteljstvu vrati stopa od 13 posto, koja je ukinuta prošle godine.

Kako je DHL postao vodeća logistička tvrtka u svijetu i kakvi su im planovi za Hrvatsku
DOSTAVA
Počeli su koristiti robote, umjetnu inteligenciju, tehnologije proširene stvarnosti i samovozeća vozila
  • Avatar dpejakovic
    dpejakovic:

    Reforma? Država troši 47% BDP-a. Državni službenici kao i lokalni imaju veće plaće od privatnog sektora. Reforma? Jednostavno nema naprijed dok god socijalističke partije odlučuju!

  • golub Vaso:

    reforma je ukidanje 70% općina i spajanje zupanija u pet regija, onda možemo dalje

  • stefj:

    Spomenuta je jedna stvar koja je bitna za bilo kakav ozbiljniji rast i smanjenje poreza: država treba početi manje trošiti. Bez toga nema ništa... Jedino što je stalno raslo za vrijeme krize, a raste i dalje, to su rashodi države ... prikaži još! i to je broj ljudi u državnim i javnim strukturama. Sve ovo što se pokušava je čista simbolika, smanjit će davanja 2%, povećat će izdavanja za zdravstvo. Iz šupljeg u prazno... I opet će povećanje plaće imati samo državni i javni službenici, ostalima će realno pasti plaća jer će im rupa bez dna zvana zdravstvo uzeti više. Još će se više produbiti jaz između privatnog i javnog sektora, još će više vrijediti poslovica ili si uhljeb ili ideš van... Niti jedna od ovih reformi nije usmjerena uređenju države, niti jedna nije usmjerena povećanju efikasnosti birokracije, niti jedna nije okidač za privlačenje investicija... Irski model, to je jedino što vrijedi, sve ostalo je brži ili sporiji put ka propasti. I dalje se zadužujemo ko sivonje, a cijelo zaduženje ne ide u razvoj, već u socijalu i potrošnju, to sigurno puca, pitanje je samo kada. Rast nije niti približno dovoljan da ikada pokrije ovu rastrošnu državu, niti da je makne s dna EU-a...