- Njemci biraju novi saziv Bundestaga.
- Friedrich Merz novi je Njemački kancelar
- CDU/CSU osvojio je najviše glasova, s rezultatom od 28,8 posto, Iza njih se, s 20,2 posto glasova, nalazi AfD
Pratite tijek događaja
22:05 - Američki predsjednik Donald Trump nedjelju je proglasio "velikim danom za Njemačku" nakon izbora na kojima je opozicija desnog centra osvojila najviše glasova, dok je na drugom mjestu krajnje desna stranka AfD koja je ostvarila svoj najbolji rezultat dosad. "Baš kao i u Sjedinjenim Državama, i Nijemci su se umorili od politike koja nema veze sa zdravim razumom, posebice po pitanju energije i imigracije", napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
"Ovo je sjajan dan za Njemačku i za Sjedinjene Države pod vodstvom gospodina po imenu Donald J. Trump", dodao je. "Čestitam svima - neka uslijedi još pobjeda." Trumpov savjetnik Elon Musk glasno je podržavao krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD), koja je osvojila oko 20 posto glasova.
19:17 - SPD doživljava debakl i postaje tek treća politička snaga u Njemačkoj. Osvojenih 16,2 posto predstavlja novi povijesni minimum za socijaldemokrate i označava ogroman gubitak povjerenja birača u odnosu na pobjedu na izborima 2021., kada su osvojili 25,7 posto. "Ovo je izuzetno gorka večer za SPD", rekao je glavni tajnik Matthias Miersch za javni servis ZDF. "Semaforska koalicija je izgubila povjerenje birača." Jasno je, dodao je, da mandat za sastavljanje vlade sada pripada Friedrichu Merzu.
Nešto kasnije, Olaf Scholz se također obratio javnosti iz sjedišta SPD-a u Berlinu. Priznao je poraz stranke. "Ovo je gorak izborni rezultat za Socijaldemokratsku stranku, a ujedno i izborni poraz." Scholz je jasno dao do znanja da preuzima odgovornost za rezultat.
19:03 - Evo prve projekcije njemačke javne televizije ARD. Za razliku od prethodne izlazne ankete, projekcija se temelji na stvarnim rezultatima, ali što se vidi, brojke su vrlo slične. Merzov CDU-CSU imaju 28,9 posto, AfD je na 19,9 posto, SPD osvaja 16,2 posto, Zeleni 13 posto, Ljevica 8.6. Za ulazak u parlament i prijelaz praga od 5 posto bore se liberalni demokrati FPD 4,9 posto i BSW Sahre Wagenknecht.
19:00 - U izbornom stožeru stranaka Unije kancelarski kandidat Friedrich Merz dočekan je gromoglasnim pljeskom. "Mi, Unija – CDU i CSU – pobijedili smo na ovim saveznim izborima", rekao je, dok je uz njega na pozornici stajao čelnik CSU-a Markus Söder. Zahvalio je biračima na povjerenju koje su ukazali stankama Unije. "Svjestan sam odgovornosti koja sada leži preda mnom", rekao je čelnik CDU-a. Merz je izrazio poštovanje prema svojim političkim suparnicima. Sada je, naglasio je, najvažnije što prije sastaviti sposobnu vladu. "Svijet tamo vani ne čeka na nas", upozorio je. Iako se konačni rezultati još čekaju, ishod je jasan, rekao je Merz.
18:59 - Kandidatkinja AfD-a, Alice Weidel “ne očekuje da će Unija pod Friedrichom Merzom prihvatiti ispruženu ruku”. Weidel je nastavila: "Vjerujem da ćemo, ako nastavimo kao sa semafor vladom i formiramo koaliciju s ljevicom u Istočnoj Njemačkoj, biti najjača sila u narednim godinama."
18:58 - Kandidat SPD-a za kancelara Olaf Scholz priznao je izborni poraz i čestitao kandidatu CDU/CSU Friedrichu Merzu na izbornoj pobjedi: “Čestitam na izbornom rezultatu”.
18:29 - Olaf Scholz i njegov SPD su ostvarili najgori uspjeh na izborima od 1890. godine. Zeleni su na 12 posto, a Ljevica na 9 posto s time da su oni u plusu od 4,1 posto u odnosu na prošle izbore. FDP i BSW (stranka čija je večina osnivača bila prije dio stranke Ljevica) su na pet posto.
18:17 - Izlaznost na izbore je rekordna: najveća od 1990. godine. Prema dosad objavljenim brojkama, na ovim je izborima svoj glas dalo 84 posto birača.
18:12 - AfD-ova kandidatkinja za kancelarku, Alice Weidel, izjavila je za Bild: „Osvajamo povijesnu pobjedu: Spremni smo preuzeti odgovornost za našu zemlju. Drugo mjesto ispred kancelarske stranke SPD.” Prema Weidel, AfD je vodila „iznimno uspješnu i angažiranu izbornu kampanju te je impresivno pokazala da je AfD izborila čvrsto mjesto kao narodna stranka.” Dodala je za kraj, „Smješteni smo u sredini društva. Među nama je međunarodno priznanje.”
18:00 - Prema prvim izlaznim anketama, stranke Unije CDU/CSU osvojile su 29 posto glasova, a na drugom mjestu je AfD s 19,5 posto osvojenih glasova. SPD je na trećem mjestu sa 16, a Zeleni su s 13,5 posto na četvrtom mjestu. Od ostalih stranaka u Bundestag će ući još samo zastupnici Ljevice, koja je osvojila 8,5 posto glasova.
AfD, desno orijentirana ekstremistička stranka, doživjela je spektakularan rast, udvostručivši svoj rezultat iz 2021. godine (10,3 posto) i trenutno se kreće između 19 i 20 posto podrške. S Alice Weidel (46) kao kandidatkinjom, AfD postaje druga najjača politička snaga u Bundestagu, značajno ispred SPD-a i Zelenih.
17:58 - Veliko zanimanje vlada za ove izbore u Njemačkoj. Strani i domaći novinari već dolaze u stranačke izborne stožere. Naš reporter Srećko Matić bilježi gužvu ispred izbornog stožera CDU-a u Berlinu. Prve rezultate izbornih anketa saznat ćemo odmah po zatvaranju biračkih mjesta u 18 sati.
Ogromno zanimanje domaćih i stranih medija za izbore u Njemačkoj. Ovo je kolona novinara koji upravo čekaju na ulazak u centralu CDU-a. Biračka mjesta se zatvaraju u 18:00, a tada se objavljuju i prve prognoze. #BTW2025 pic.twitter.com/aN5W8dK1qO
— DW Balkan BHS (@dw_balkan) February 23, 2025
17:57 - Elon Musk ne posustaje u svojoj podršci AfD-u što pokazuje i najnovija dramatična poruka na X-u.
— Elon Musk (@elonmusk) February 23, 2025
17:30 - Velika izlaznost: do 14 sati je na izbornim mjestima glasalo 52 posto od ukupno 59,2 milijuna birača. U to ne ulaze oni koji su ranije glasali poštom. To je osjetno više nego u rujnu 2021. kada je do 14 sati glasalo 36,5 posto glasača. Izlaznost je veća nego na izborima predpandemijske 2017. kada je glasalo 41 posto birača. "To pokazuje da postoji veliko zanimanje za izbore“, ocijenila je Savezna povjerenica za izbore Ruth Brand.
16:34 - Glasovanje gotovo sigurno donosi promjenu u Berlinu, pri čemu će centar-lijevi kancelar Olaf Scholz biti uklonjen s funkcije i zamijenjen konzervativcem Friedrichom Merzom, čija CDU/CSU stranka uživa podršku od oko 30 posto prema anketama, nakon što se završe pregovori o koaliciji, piše Politico.
Međutim, jedno ključno pitanje bit će koliko će podrške privući Alternativa za Njemačku (AfD), koja zauzima poziciju druge stranke, a njezina politika, koja uključuje masovnu deportaciju migranata, ima snažan desničarski karakter. Stranka je osvojila podršku najutjecajnijeg savjetnika Donalda Trumpa, Elona Muska, dok je potpredsjednik SAD-a JD Vance zatražio od mainstream političara da napuste dosadašnju praksu okupljanja kako bi spriječili dolazak krajnje desnice na vlast. Porast AfD-a u posljednjem desetljeću — na oko 20 posto prema trenutnim anketama — izazvao je duboko preispitivanje političkog establišmenta u zemlji koja je još uvijek opterećena krivnjom zbog svoje nacističke prošlosti.
16:00 - Iz nekolicine od ukupno 16 njemačkih pokrajina prve brojke govore da je već dosta biračica i birača izašlo na izbore. U Porajnju-Falačkoj je prema službenim navodima do 12h ove nedjelje u biračkim mjestima dalo svoj glas gotovo 21 posto biračica i birača. Slična slika se pruža i u Berlinu kao gradu-pokrajini, gdje je do 12h prema službenim navodima glasovalo 33 posto ljudi s pravom glasa. U Tiringiji je ta brojka do 12h iznosila već 44,5 posto, dok je u Saskoj-Anhaltu do 14h glasovalo već 52,6 posto biračica i birača.
Ukupno se glasuje u 299 izbornih jedinica. Biračice i birači imaju pravo staviti dva križića: jedan je za izravne kandidatkinje i kandidate iz njihove izborne jedinice, drugi križić je za pokrajinski spisak stranke za koju se odluče dati svoj glas. Sastav ovog Bundestaga će biti znatno manji, kako je doneseno izbornom reformom. Tako će umjesto 733 zastupnica i zastupnika, u naredne četiri godine njemački parlament brojati 630 predstavnica i predstavnika naroda u plavim foteljama u Berlinu, piše DW.
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuju tražitelji azila.
Ako preuzme dužnost od kancelara Olafa Scholza iz lijevog centra, kao što se naširoko predviđa s obzirom na rezultate anketa, čelnik Kršćansko demokratske unije (CDU) obećao je "snažan glas" u Europi u vrijeme kaotičnih poremećaja. Ključno glasovanje u najvećem gospodarstvu Europske unije dolazi usred tektonskih poremećaja u odnosima SAD-a i Europe izazvanih Trumpovim izravnim obraćanjem ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu mimo Europe kako bi okončao rat u Ukrajini. Diljem Europe saveznici u NATO-u zabrinuti su za budućnost saveza, nigdje više nego u Njemačkoj koja je napredovala pod sigurnosnim kišobranom predvođenim SAD-om.
Međutim, Merzu će možda trebati mnogo tjedana da dogovori koalicijsku vladu, što će dovesti do još veće političke paralize u Berlinu tijekom tako napetog razdoblja. U neobičnom razvoju događaja usred polarizirane kampanje AfD je uživao u podršci koju joj je davalo Trumpovo okruženje, a milijarder Elon Musk ju je hvalio kao jedinu stranku koja "spašava Njemačku". Trump, upitan o izborima u Njemačkoj, koju je kritizirao zbog trgovinske, migracijske i obrambene politike, kratko je rekao: "Želim im sreću, mi imamo svoje probleme". Merz je, na svom zadnjem skupu kampanje CDU/CSU u subotu u Muenchenu, rekao da Europa mora biti samouvjerena kako bi mogla "sjesti za glavni stol" svjetskih sila.
Izražavajući snažno samopouzdanje, 69-godišnji bivši odvjetnik specijaliziran za investicije rekao je pristašama da ćemo "pobijediti na izborima i tada će noćna mora ove vlade biti gotova". "U Njemačkoj više nema lijeve većine i lijeve politike", rekao je Merz u bučnoj pivnici, obećavši pooštravanje graničnih kontrola i oživljavanje njemačkog identiteta. Sljedećeg njemačkog čelnika čekaju nove prijetnje iz Sjedinjenih Država, dugogodišnjeg saveznika, ako Trump potakne trgovinski rat koji bi mogao udariti po njemačkom gospodarstvu pogođenom recesijom. Scholz će ostati na čelu kao vršitelj dužnosti dok se ne formira nova višestranačka vlada što je zadatak za koji je Merz već rekao da se nada da će ga postići do Uskrsa.
Do 30 posto birača još je prošlog tjedna bilo neodlučno, među njima i Sylvia Otto (66) koja je rekla da joj je "još uvijek teško donijeti odluku ovaj put". Govoreći u Berlinu, rekla je da želi "promjenu, ali sada promjenu udesno". Na skupu AfD-a drugdje u Berlinu, 49-godišnji inženjer, koji se predstavio samo kao Christian, pohvalio je čelnicu stranke Alice Weidel kao "tvrdu ženu". Druge stranke, rekao je, "sada usvajaju programe AfD-a i 'prodaju' ih za svoje. Dakle, ona radi nešto dobro." Politička kriza u Njemačkoj pokrenuta je kada se Scholzova koalicija raspala 6. studenog, na dan kada je Trump ponovno izabran.
Otvori KEKS Pay
Bojim se da ova "far right" stranka nije dovoljno udesno za ono što Europi treba. Problem je kako ljevičarima pojasniti neke etničke i kulturne razlike bez da te netko ne nazove rasistom. Nitko nema ništa protiv afrikanaca i arapa dok su na svom, eventualno da dođu u turizam kod nas, ali oni nisu sposobni da žive u Europi. Zbog sigurnosti masovne deportacije su nužne i milijuni ljudi moraju biti izbačeni s ovog kontinenta. Bogatsvo različitosti prepustimo amerikancima.