Njemački građani odlučili su se na parlamentarnim izborima za zaokret udesno. Na prvim izborima u svijetu održanim nakon povijesne prekretnice koju su inicirali američki predstavnici na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, praćeni kasnijim komentarima Donalda Trumpa koji je optužio Ukrajinu za provociranje ruske invazije, pobijedila je demokršćanska unija CDU/CSU, a najveći rast zabilježila je krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD).
Najviše glasova, 28,8 posto, osvojio je demokršćanski CDU/CSU koji predvodi Friedrich Merz, što je skok u odnosu na 24,1 posto osvojenih na izborima 2021. Drugi je desnopopulistički AfD, koji je s 20,2 posto gotovo udvostručio podršku u odnosu na 2021. kada su osvojili 10,4 posto glasova. Na trećem mjestu su i najveći gubitnici izbora, socijaldemokrati (SPD), sa 16,2 posto glasova, što je njihov najgori rezultat u 162 godine postojanja stranke. Na izborima 2021. SPD je bio najjača stranka s 25,7 posto glasova i dao je kancelara Olafa Scholza.
U Bundestag su ušli i ekološko-lijevi Zeleni s 12,7 posto (na prošlim izborima imali su 14,7 posto) te drugi najveći dobitnici izbora, postkomunistička Ljevica, s 8,5 posto (na izborima 2021. osvojili su 4,9 posto i ostali ispod izbornog praga, ali su ušli u Bundestag zbog izravnih mandata). Razvidno je da su najveći rast u odnosu na prošle izbore zabilježili ekstremna desnica AfD, desni centar CDU/CSU i krajnje lijeva Ljevica. Liberalni FDP s 4,9 posto (u odnosu na 11,4 posto 2021.) te novi lijevo-populistički Savez Sahra Wagenknecht (BSW) s 4,8 posto podrške, opasno su plesali ispod ruba izbornog praga i u trenutku zaključenja ovog izdanja nisu ušli u Bundestag.
Pobjednik izbora Friedrich Merz proglasio je pobjedu demokršćana i najavio da kreće u pregovore kao kancelarski kandidat sa zadatkom osiguravanja većine u parlamentu sa 630 zastupnika. Dosadašnji socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz, koji je tri godine vodio klimavu crveno-zeleno-žutu Semafor koaliciju SPD – Zeleni – FDP, koja se sama od sebe urušila, zbog čega su Nijemci bili prinuđeni ići na prijevremene izbore, priznao je bolan poraz.
CDU/CSU osvojio je 210 mandata (+13 u odnosu na 2021.), AfD 147 (+64), SPD 118 mandata (-88), Zeleni 92 (-26) i Ljevica 62 (+23 mandata). Potrebnih 316 mandata za formiranje većine CDU/CSU može imati samo s AfD-om (ukupno 357 mandata) i sa SPD-om (328). No, kako je Merz kao kategorički imperativ postavio odbijanje koalicije s AfD-om, izvjesnom se čini koalicija sa SPD-om s kojima se njihov izborni program najviše podudara. Ova suradnja često je solidno funkcionirala u njemačkoj povijesti, pod nazivom "velika koalicija". No kako je "velika koalicija" savez dvije stranke koje su dobile najviše glasova, koalicija CDU/CSU-SPD sada se ne bi mogla zvati "velikom" jer je druga najjača stranka postao AfD.
No, priča bi se stubokom promijenila kada bi FDP ili BSW ipak preskočili prag od pet posto. Tada koalicija CDU/CSU-SPD više ne bi imala potrebnu većinu i Merz bi morao tražiti podršku FDP-a s kojima se ne "ljubi" SPD, ili pak sa Zelenima, koje ne voli CDU-u sestrinski bavarski CSU. Tročlana koalicija bila bi nestabilna kao dosadašnja crveno-zeleno-žuta Semafor koalicija koja se klimala tri godine na unutarnjim sukobima da bi na kraju pala i odvela Njemačku na prijevremene izbore. Politička kriza u Njemačkoj pokrenuta je kada se Scholzova koalicija raspala 6. studenog, na dan kada je Trump ponovno izabran.
Rastrgana unutarnjim ideološkim sukobima, nepomirljivim pogledima na to kako riješiti dugotrajnu migracijsku i ekonomsku krizu te povećati sigurnost njemačkih građana uplašenih posljednjim islamističkim pokoljima, njemačka se vlada raspala pa je 59 milijuna Nijemaca s pravom glasa jučer izabralo svoj Bundestag koji ima težak zadatak – vratiti najjačoj europskoj ekonomiji staru slavu.
Nijemci su izašli na ključne izbore koji će odrediti kako će Europa odgovoriti na sve veće gospodarske izazove i sve veću geopolitičku izolaciju. Nova njemačka vlada bit će odlučujući čimbenik u odgovoru Europe na Trumpov novi svjetski poredak – s dalekosežnim implikacijama izvan njihovih granica. Dodatnu zbrku u svemu donijelo je to da je dominantno njemačko političko središte, oko kojeg se tradicionalno formiraju vladajuće koalicije, gubi potporu – u korist stranaka ekstremne desnice i u manjem obujmu krajnje ljevice.
Friedrich Merz obećao je, ako postane 10. njemački kancelar, čvrst pomak iz centra udesno kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada koje su počinili tražitelji azila. Merz je obećao "snažan glas" u Europi u vrijeme kaotičnih poremećaja. Ključno glasanje u najvećem gospodarstvu Europske unije dolazi usred tektonskih poremećaja u odnosima SAD-a i Europe izazvanih Trumpovim izravnim obraćanjem ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu mimo Europe kako bi okončao rat u Ukrajini.
Diljem Europe saveznici u NATO-u zabrinuti su za budućnost saveza, nigdje više nego u Njemačkoj koja je napredovala pod sigurnosnim kišobranom predvođenim SAD-om. Međutim, Merzu će možda trebati mnogo tjedana da dogovori koalicijsku vladu, što će dovesti do još veće političke paralize u Berlinu tijekom tako napetog razdoblja. U neobičnom razvoju događaja usred polarizirane kampanje AfD je uživao u podršci iz Trumpova okruženja, a milijarder Elon Musk ju je hvalio kao jedinu stranku koja "spašava Njemačku".
'Želim im sreću'
Trump, upitan o izborima u Njemačkoj, koju je kritizirao zbog trgovinske, migracijske i obrambene politike, kratko je rekao: "Želim im sreću, mi imamo svoje probleme." Merz je poručio da Europa mora biti samouvjerena kako bi mogla "sjesti za glavni stol" svjetskih sila. Novog njemačkog čelnika čekaju nove prijetnje iz Sjedinjenih Država, dugogodišnjeg saveznika, ako Trump potakne trgovinski rat koji bi mogao udariti po njemačkom gospodarstvu pogođenom recesijom. Njemačka, a s njom i Europa, ulaze u neizvjesno razdoblje u kojemu moraju povratiti svoju staru snagu i ponovno postati globalni igrač.
Otvori KEKS Pay
Od 70tih nije bio takav izlazak birača 84% makar neće tu bit velikih promjena F. Merz je veliki Lobist (blackrock)šlepa se od kad je Politke čekao je godinama i iskoristio trenutno loše stanje u Njemačkoj i svjetu(covid,ratovi itd.)On nebu niš napravil