Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Neće biti opoziva predsjednika

27. siječnja 2006. u 19:00 19 prikaza
hrv-mesic-txt.jpg
Foto: import

Haaški tribunal skinuo je, na zahtjev predsjednika Stipe Mesića, oznaku tajnosti s njegova svjedočenja pred tim sudom 1997. Na taj način otvorena je mogućnost špekulacijama da je dogovorom Sanadera i Mesića o objavljivanju toga iskaza zapravo stvorena mogućnost za opoziv Stipe Mesića. Pojedini nezavisni analitičari smatraju da je svjedočenje poslužilo kao temelj za podizanje optužnica protiv hrvatskih generala te da će to iskoristiti nezadovoljni zastupnici HDZ-a i pokrenuti u Saboru postupak za utvrđivanje odgovornosti Stipe Mesića prema članku 104. Ustava.

No od opoziva ili prestanka funkcije Stipe Mesića neće biti ništa. Nije povrijedio članak 104. Ustava koji izričito kaže da predsjednik RH odgovara za povredu Ustava koju počini u obnašanju svojih dužnosti. A očito je, objašnjava za Večernji list Mato Arlović, potpredsjednik Sabora i jedan od najboljih poznavatelja Ustava i zakona u Saboru, da Mesić nije mogao povrijediti Ustav jer je svjedočio pred Haaškim sudom kao građanin RH u svibnju 1997., kad nije bio predsjednik države. Stoga je jasno nastavlja Arlović da se nisu stekli uvjeti da se pokrene postupak odgovornosti predsjednika Mesića za povredu Ustava koju je počinio u obavljanju dužnosti. Postavlja se također pitanje je li predsjednik formalno-pravno i sadržajno mogao kao svjedok pred Haaškim sudom, bez obzira na funkciju u kojoj bi se pojavio, mogao odgovarati. Mi smo osnivači toga suda, a donijeli smo i Ustavni zakon o toj suradnji kaže Arlović i dodaje da je obveza svakog građanina RH da surađuje sa Sudom u Haagu.

Kad bi Sabor i pokrenuo postupak o odgovornosti Stipe Mesića i kad bi to bilo i izglasovano dvotrećinskom većinom svih zastupnika, osobno smatram da Ustavni sud, koji donosi konačnu odluku i ocjenjuje je li predsjednik prekršio Ustav, ne bi donio takvu odluku uvjeren je Arlović. Ustavni sud za povredu ne bi našao argumente ni u formalnom ni u pravnom smislu. A ako bi čak i sudac izvjestitelj Ustavnoga suda zauzeo stajalište da ima mjesta za povredu Ustava, uvjeren sam da ne bi mogao osigurati dvotrećinsku većinu sudaca u ovom sazivu Ustavnoga suda. Štoviše, smatram da nijedan sudac Ustavnoga suda, na temelju vrijedećih odredaba članka 104. Ustava, ne bi mogao dokazati da je Stjepan Mesić povrijedio Ustav. Stjepan Mesić 1997. godine nije bio predsjednik RH pa nije mogao povrijediti dužnost koja mu tada nije ni pripadala. S ocjenama Mate Arlovića slaže se predsjednik saborskoga Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav hadezeovac Dražen Bošnjaković. Napominje da je obveza Stipe Mesića, kao i svih građana, poštovanje Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom. Kad je svjedočio, bio je običan građanin, a ne predsjednik države. Dakle, u to vrijeme nije obnašao ustavne ovlasti iz članka 104., objašnjava Bošnjaković. Odbacuje kao neutemeljene špekulacije da će dio HDZ-a iskoristiti objavljivanje svjedočenja Stipe Mesića kako bi pokrenuo postupak njegove odgovornosti. Unutar stranke i kluba nije bilo takvih razmišljanja, zaključuje.

Mato Arlović podsjeća da je, prema izjavi samog predsjednika, jasno da je on osobno u kolovozu prošle godine pokrenuo zahtjev da se skine oznaka tajnosti s njegova svjedočenja. Haaški sud to je sada prihvatio. Mesić je očito napravio veći ustupak Sanaderu nego premijer njemu, a sve u svrhu amortiziranja nezadovoljstva u redovima HDZ-a njihovim stranačkim vođom zaključuje Arlović.


Što kaže Ustav

Pitanje odgovornostipredsjednika Mesića, prema odredbama članka 104. Ustava, pokreće Sabor. Takvu odluku trebala bi podržati dvotrećinska većina svih zastupnika. Znači, 102 zastupnika od njih 152 trebala bi podići ruku. No krajnja instanca koja utvrđuje je li se predsjednik obnašajući dužnost ogriješio o članak 104. Ustava jest Ustavni sud, i to dvotrećinskom većinom sudaca toga suda. Dakle, devet od trinaest sudaca Ustavnoga suda trebalo bi podržati tu odluku. Tada bi prestala funkcija Stipi Mesiću i raspisali bi se izbori.

Norveška rukometna reprezntacija
Hrvatska u finalu
Pogledajte što norveški mediji pišu nakon poraza, još ne mogu vjerovati da neće u finalni boj
Plin
SMANJENJE CO2
Perspektive plina kao alternativnog goriva u prometu u Hrvatskoj