NATO sve ozbiljnije razmatra mogućnost “preventivnog djelovanja” protiv Rusije, nakon niza incidenata koji se tumače kao hibridni napadi na europske države članice. Ovi potezi, ocjenjuju sigurnosni analitičari, mogli bi označiti najznačajniju promjenu NATO-ove obrambene doktrine u posljednjim desetljećima. Upozorenje je iznio admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjedatelj Vojnog odbora NATO-a, koji je istaknuo da Savez više ne može isključiti proaktivne mjere ako želi zaustaviti ruske aktivnosti poput upada dronovima, sabotaža podmorske infrastrukture i sve učestalijih kibernetičkih napada.
Prema dostupnim podacima, kako piše britanski Independent, NATO je u stanju povišene pripravnosti nakon niza nedavnih incidenata u Baltičkom moru. Tri plovila optužena su da su namjerno povlačila sidra kako bi oštetila energetske i komunikacijske kablove, a do sada je zabilježeno ukupno jedanaest takvih slučajeva. Istodobno, broj ruskih dronova presretanih u NATO zračnom prostoru i broj kibernetičkih napada na europske vlade i institucije kontinuirano raste.
Dragone je poručio da NATO razmatra sve opcije, uključujući i odmak od dosadašnjeg, pretežito reaktivnog pristupa. Kao primjer naveo je kibernetičku sigurnost, gdje bi prelazak na proaktivne ili “agresivnije” mjere mogao postati nužnost. Iako priznaje da bi takva doktrina bila neuobičajena za Savez, upozorava da se dinamika rata u Ukrajini i širenje hibridnih prijetnji ne mogu ignorirati.
Admiral ne isključuje ni mogućnost preventivnog djelovanja u određenim okolnostima, tvrdeći da bi takav potez mogao biti opravdan kao oblik obrane, iako se radi o konceptu koji odstupa od tradicionalnog NATO-ovog načina razmišljanja. Pritom upozorava na kompleksnost pravnih i političkih pitanja vezanih uz takvu odluku.
Kako bi se poboljšala sigurnost u baltičkoj regiji, NATO je početkom godine pokrenuo operaciju Baltic Sentry, što je uključivalo dodatna zračna i pomorska patroliranja te jači nadzor tzv. “sjenovite flote”, brodova bez jasnog vlasništva za koje se sumnja da služe za prijevoz sankcionirane ruske nafte. Prema Dragoneu, odsutnost novih incidenata od pokretanja operacije ukazuje na to da mjere odvraćanja zasad djeluju.
Unatoč tome, pravna ograničenja i dalje ostaju izazov. Tako je finski sud nedavno odbacio postupak protiv posade jednog takvog broda jer se oštećenje podmorskih kablova dogodilo u međunarodnim vodama, što ponovno otvara pitanje sposobnosti država da učinkovito reagiraju na slične incidente. Moskva je u ponedjeljak osudila Dragoneove izjave. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova nazvala ih je “iznimno neodgovornima” i upozorila da takva retorika vodi daljnjoj eskalaciji. Prema njezinim riječima, iznošenje ovakvih stavova “pokušaj je potkopavanja nastojanja da se pronađe rješenje ukrajinske krize” te nosi rizike i za same članice NATO-a.
FOTO Što ako izbije nuklearni rat? Ovo je 12 najsigurnijih zemalja u koje biste mogli pobjeći
Otvori KEKS Pay
A kaj nato je eu? A Ukrajina dio nato ili eu?! Svatko od ovih huskaca političara neka odmah uzmu puške i direkt u borbu za svoje ciljeve.. ima nas koji volimo Rusiju i ruse.. nikome od nas u eu nisusu napravili ama bas nista loše.. da ih se nije osprovociralo nikada nebi ratnoreagirali .. rusija je bila i treba biti prijateljska zemlja eu.. samo to je ispravno za eu ! Nikakvi glupi ratovi i provokacije.. žao mi je ukrajinaca i nadam se da ce rat uskoro stati,a strani placenici napustiti ukrajinu..