Nova dionica crnogorske autoceste, od Bara do Boljara na granici sa Srbijom, trebala bi koštati 694 milijuna eura. Novac ide kineskoj tvrtki Powerchina i njezinoj podkompaniji Stecol, piše njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). List sagu oko te autoceste, koja je započeta 2014., naziva primjerom kineske 'diplomacije dužničke zamke'. 'Za razliku od Europske unije, koja je sumnjala u isplativost zahtjevnog građevinskog pothvata, s mnogim mostovima i tunelima u planinskom području, Peking je već tada bio vrlo spreman ispuniti želju Podgorice', podsjeća FAZ.
Više od milijarde dolara posudila je kineska Exim banka, a posao je dobila državna China Road and Bridge Corporation (CRBC). 'No, prve rate kredita trebalo je vratiti prije nego što je prva dionica ceste uopće bila gotova', piše list, a gradilo se uz mnogobrojna odlaganja i rast troškova. Mala država je, podsjeća se, upala u proračunske teškoće. Tako je 2020. zaduženost Crne Gore dostigla 104 posto BDP-a. 'Shema koja je poznata iz Afrike tada je prvi put viđena u Europi', ocjenjuje list. Tek je dogovor s europskim i američkim bankama sveo kamate na ispod pedeset posto prethodnog iznosa, no otplata glavnice do danas opterećuje Podgoricu, javlja Deutsche Welle.
'Slučaj Crne Gore plastično je pokazao granice kineske moći u regiji gdje različiti diplomatski utjecaji i vanjska potpora igraju ključnu ulogu', piše FAZ. Gradnja se nastavlja, opet s Kinezima, ali postoji ključna razlika, kaže Milan Ljiljanić, prvi čovjek državnog Monteputa – novac sada dolazi iz Europe. EU subvencionira gradnju sa 150 milijuna eura, a Europska banka za obnovu i razvoj daje kredit od još 200 milijuna. 'Time se za 180 stupnjeva okrenuo stav politike EU koja je prije više od deset godina strogo odbijala gradnju te ceste duge 177 kilometara', bilježi frankfurtski dnevni list.
Crna Gora je, dodaje se, danas najizgledniji kandidat za sljedeću članicu EU, možda već 2028. godine. No, u češkoj nevladinoj organizaciji Promatrači Kine u središnjoj i istočnoj Europi smatraju da blizina Podgorice članstvu u EU nije jedini razlog probuđenog interesa Bruxellesa. 'Autocesta je dio većeg europskog koridora 11 koji povezuje Bari u Italiji s Bukureštom u Rumunjskoj', pišu oni.
Uz to, ocjenjuju da se time smanjuje utjecaj Kine i Rusije u regiji. List prenosi da kritičari u Crnoj Gori pothvat podrugljivo nazivaju 'cesta u nigdje', no vlasti misle drukčije. Ljiljanić hvali pothvat kao 'snažan poticaj za razvoj sjevera Crne Gore'. Nova dionica trebala bi se graditi pet godina, a zatim će ostati još dvije dionice ove ceste koja na golemim betonskim stupovima prelazi preko 'zelenih dolina i planinskih padina', opisuje FAZ.
Dodaje se da nije jedinstven slučaj da europskim novcem poslove dobivaju Kinezi, podsjećajući da je slično bilo u slučaju hrvatskog Pelješkog mosta koji je otvoren prije četiri godine. I njega je gradila kineska CRBC. Ta tvrtka sada nije uspjela pobijediti na natječaju za nastavak gradnje u Crnoj Gori, ali ni novi graditelji, Powerchina, nisu nepoznati u regiji. 'U Srbiji i Bosni i Hercegovini taj pekinški državni koncern gradi ceste i vjetroelektrane', podsjeća se. Ista tvrtka vodi konzorcij koji treba graditi beogradski metro, projekt vrijedan milijardu eura.
Otvori KEKS Pay
Ja bi zatvorija i jadransku magistralu na granici s Crnom Gorom, a ne gradija autoput!! Župa Dubrovačka bi se preporodila!!