U skupini velikih državnih gubitaša u punom je smislu ostalo samo poduzeće Hrvatske željeznice (sa 555,6 milijuna manjka u devet mjeseci prošle godine), a HEP je, primjerice, smanjio gubitak s oko 609 na 59 milijuna kuna u devetomjesečnom razdoblju.
Od ukupno 20 poduzeća u državnom ili petežno državnom vlasništvu u minusu su u tom razdoblju, ali s manjim svotama, bili još Coratia Airlines, poduzeće Autocesta Rijeka-Zagreb, Hrvatske vode i Vjesnik.
Vlada je na zatvorenoj sjednici u četvrtak uronila u podatke o devetomjesečnom poslovanju i ocijenila da su ostvareni "skromni rezultati" u restrukturiranju, povećanju efektivnosti i produktivnosti. Kakvi su točno lanjski rezultati, znat će se nakon završnih računa. U prvih devet mjeseci ukupna bruto dobit tih 20 poduzeća bila je 1,76 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju 2000. dobit prije oporezivanja bila 207 milijuna kuna. Skromno? Vlada tvrdi da jest, vjerojatno imajući na umu otpise nekih potraživanja i mjere naplate dugova. Ali sada, očito, knjiži i prve rezultate zaustavljanja rasta plaća u tim državnim poduzećima i ograničenja broja zaposlenih.
Ukupni su prihodi tih tvrtki porasli devet, a rashodi četiri posto. Bruto plaće su u tom razdoblju stagnirale, a nominalne neto plaće rasle četiri posto, u prvom redu zahvaljujući nižim izdvajanjima za državu.
Dok je s jedne strane umjereno zadovoljna ovim poslovnim rezultatima, Vlada je prilično nezadovoljna time što nije ostvaren plan o ukupno 11,6 milijardi kuna investicija. U devet je mjeseci investirano samo četiri milijarde kuna, pa ukupne lanjske investicije neće prijeći sedam-osam milijardi kuna. Samo su Hrvatske autoceste, Hrvatske šume i Narodne novine investirale koliko je bilo planirano ili čak nešto više. Vladu to poprilično boli jer, prisjetimo se, upravo je na investicijama velikih državnih tvrtki temeljila razvojne ambicije za prošlu godinu. Danas se iz Vlade može čuti da se i tom podbačaju investicija mora pripisati dio najnovijeg rasta nezaposlenosti. Do kraja lipnja, Hrvatske šume i Hrvatske vode također bi trebale postati trgovačka društva.
Vlada je odlučila da Narodne novine ostanu u državnom vlasništvu, no da se pripremi plan preustroja. Ali Narodne će novine ubuduće tiskati sve formulare za državna i druga tijela koja žive od državnog proračuna. Podloga za tu odluku je jedna odredba Zakona o javnoj nabavi. U Vladi tvrde da je cijena tiskanja formulara u Narodnim novinama 77 posto niža od prosječne cijene na tržištu. Ako unatoč tome netko proračunskim novcem plaća skuplje formulare, onda je to posao za policiju, kažu u Banskim dvorima.
Uza spomenuta poduzeća, analiza je obuhvatila INA-u, Jadranski naftovod, HT, ACI, Hrvatsku lutriju, HRT, Plovput, Jadroliniju, Hrvatsku poštu, Croatia osiguranje, a na red je došla i već pomalo zaboravljena Astra. Ta stara trgovačka tvrtka ostala je 100 posto u državnom vlasništvu i radi s gubitkom.
D. Knežević
Otvori KEKS Pay
