U Hrvatskoj je najzastupljenije onečišćenje zraka lebdećim česticama PM10, osobito u kontinentalnom dijelu zemlje, a tijekom prošle godine prekoračenja graničnih vrijednosti zabilježena su u aglomeraciji Zagreb te u industrijskim zonama Siska, Slavonskog Broda i Kutine, ponajviše u hladnijem dijelu godine zbog utjecaja kućnih ložišta i prometa. U istim područjima zabilježena su i prekoračenja benzo(a)pirena, čiji su izvori emisija jednaki kao i kod lebdećih čestica. Prekoračenja ciljne vrijednosti za prizemni ozon evidentirana su u aglomeracijama Zagreb, Rijeka i Split te zonama Istra i Dalmacija, dok je prag obavješćivanja prekoračen jednom u Velikoj Gorici i Desiniću. U priobalju prekoračenja nisu zabilježena, što se djelomično pripisuje klimatološkim razlikama, navodi se u najnovijem izvješću o kvaliteti zraka Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Onečišćenje zraka smatra se najvećim rizikom za zdravlje ljudi kada je riječ o okolišnim temama jer uzrokuje kardiovaskularne i respiratorne bolesti, smanjuje se kvaliteta života i dolazi do smrtnih slučajeva. Izvješće nudi ocjenu kvalitete zraka s 35 mjernih postaja državne mreže i 52 mjerne postaje jedinica područne (regionalne) samouprave. Za dušikov dioksid, ugljikov monoksid, sumporov dioksid, benzen, metale u česticama i ukupnu taložnu tvar, zrak je bio prve kategorije na svim mjernim mjestima. Prekoračenja sumporovodika zabilježena su u Zagrebu i Rijeci.

"Promatrajući razdoblje od 2013. do 2023. godine, uočava se postupno poboljšanje kvalitete zraka i sukladnost s ciljevima zaštite okoliša, iako su prekoračenja PM10, PM2,5, benzo(a)pirena i ozona i dalje prisutna", navodi se u izvješću. Unatoč postojećim mjerama i obvezi donošenja akcijskih planova u zonama i aglomeracijama u kojima su zabilježena prekoračenja graničnih i ciljnih vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku, poboljšanja kvalitete zraka nisu dovoljno brza.

Europska agencija za okoliš navodi da je u Europskoj uniji 2023. godine nešto više od 180.000 preuranjenih smrti bilo povezano s izloženosti koncentracijama finih lebdećih čestica. U Hrvatskoj je broj prijevremenih smrti koje se mogu povezati s dugotrajnom izloženošću tim česticama značajno pao u posljednjih 18 godina. Od 2005. do 2023. godine stopa takvih smrti smanjila se 53,8 posto. Prema procjenama za 2023. godinu, dugotrajna izloženost finim česticama pridonijela je oko 2886 prijevremenih smrti.

Premium sadržaj

PROSVJEDI PROTIV SUNČANE ELEKTRANE

'Solarni paneli su za krovove i tvorničke hale, a ne za oaze zelenila!'

BIOGOSPODARSTVO U SVAKODNEVICI

Povjerenica EK za okoliš: Zube bi mogli prati drvenom četkicom, a hranu jesti vilicom izrađenom od kukuruza

GEOTERMALNI PARK WELLOVAR

FOTO Spektakularne nove hrvatske toplice pri samom kraju: Naziru se bazeni, po ovome će biti posebne

PROŠETALA CENTROM ZAGREBA

FOTO Naša porno glumica je zapravo milijunašica! Pobijedila je u prvenstvu seksa, evo kako danas izgleda

POZIRALA S NAŠIM HOKEJAŠEM

FOTO Evo gdje je danas Tina Katanić! Napustila je Hrvatsku, a mi smo je se prisjetili kao zavodljivu Baku Mraz

Tko bi rekao

Tihi krivac zimskog umora: zašto u prosincu tijelu treba više proteina nego inače?

Izdvojili smo favorite

Zimski shopping vodič: Najbolji outfiti za cijelu obitelj uz popuste do 70%

Velike promjene za sve vozače u Hrvatskoj: Vozačka ‘seli iz futrole’, stižu stroža pravila, evo što sve trebate znati