Povjerenica Europske komisije za okoliš, otpornost na vodu i konkurentno kružno gospodarstvo Jessika Roswall osvrnula se na biogospodarstvo u našoj svakodnevici i načine na koje bismo mogli sačuvati okoliš i učiniti svijet boljim mjestom, a njezin tekst sada prenosimo u cijelosti.
Zamislite svijet u kojem proizvodi kojima se svakodnevno služimo, od plastike i boja do odjeće i građevnih materijala, potječu od obnovljivih, bioloških i domaćih prirodnih resursa umjesto od fosilnih goriva. U kući izoliranoj prirodnim materijalima prali biste zube drvenom četkicom i nanosili lak za nokte proizveden od algi. Na posao biste išli u tenisicama od materijala biljnog podrijetla, ručak biste nosili u vrećici od plastike na biološkoj osnovi i jeli vilicom izrađenom od kukuruza. Poljoprivrednici bi hranu uzgajali uz pomoć bioloških gnojiva, tvornice bi proizvodile održivu ambalažu od konoplje, a baterije bi se izrađivale od drvne celuloze. Svi ti materijali i predmeti bili bi jednako učinkoviti i pouzdani kao i njihove alternative koje se temelje na fosilnim gorivima, proizvodili bi se prema načelu kružnosti i ne bi štetno utjecali na klimu. A kad bi se to sve moglo postići uz pružanje potpore ruralnim zajednicama, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, zeleni rast i smanjenje ugljičnog otiska?
Možda vam se takva svakodnevica čini daleko, no sve se to može ostvariti zahvaljujući biogospodarstvu – inovativnom rješenju za problem fosilnih goriva, koji što prije moramo riješiti. Biogospodarstvo EU-a 2023. generiralo je 863 milijarde eura, što čini 5 % BDP-a EU-a i osigurava više od 17 milijuna radnih mjesta. Međutim, njegov je potencijal puno veći. EU je u dobrom položaju da predvodi globalno biogospodarstvo zahvaljujući znanosti i inovacijama, oslanjajući se na vlastite prirodne resurse i sirovine te uz potporu jedinstvenog tržišta. Više od dvije trećine država članica EU-a obvezalo se na donošenje nacionalnih strategija za biogospodarstvo. Hrvatska trenutačno priprema strategiju za biogospodarstvo, koja će dopuniti aktualne mjere u području poljoprivrede i akvakulture. Želimo potaknuti daljnji napredak koji će nam omogućiti prelazak s inovacija na rast. Cilj je nove strategije EU-a za biogospodarstvo ubrzati taj rast. Surađivat ćemo s poljoprivrednicima, šumarima i drugim malim poduzećima kako bi se olakšao put od laboratorija do tržišta i ideje postale industrijska stvarnost. Strategija će omogućiti uvođenje stabilnog financijskog sustava u kojem će se kombinirati javna i privatna ulaganja. Omogućit će i regulatornu jasnoću i donošenje jednostavnih, dosljednih pravila koja će ubrzati izdavanje odobrenja za inovativna rješenja.
Europa treba poticati bioindustrijske sektore koji imaju najveći potencijal za gospodarski rast i pozitivno utječu na okoliš. No taj se rast prije svega mora temeljiti na održivosti. Europskim šumama, tlima i drugim ekosustavima mora se upravljati razborito i uzimajući u obzir ekološka ograničenja. Želimo ostvariti zeleni rast i osigurati održivu budućnost, što znači da biogospodarstvo mora doprinijeti borbi protiv gubitka bioraznolikosti i onečišćenja. Za to su potrebni fokus na kružnosti i bolje iskorištavanje ostataka biomase, kao što je organski otpad, ili poljoprivrednih ostataka, kao što su slama žitarica ili piljevina. Umjesto da se bacaju, mogu se iskoristiti kao gnojivo za usjeve, hrana za životinje ili biti osnova za biomaterijale. Otpad možemo pretvoriti u vrijedan resurs koji će Europi omogućiti da proizvodi više uz manje primarnih resursa. Biogospodarstvo može povećati blagostanje u Europi i našu konkurentsku prednost. Može i smanjiti našu ovisnost o osjetljivim globalnim lancima opskrbe i drugim zemljama za opskrbu sirovinama. Smatram da je ono ključan stup europskog projekta za izgradnju strateške autonomije i borbu protiv klimatskih promjena, kao i za ulaganje u društvo, prije svega u naše ruralne zajednice i regije, naš okoliš i ekosustave i, što je najvažnije, našu budućnost. Sjetite se toga dok ste okruženi brojnim proizvodima dobivenima iz fosilnih goriva i zamislite čišću, održiviju i otporniju Europu.
FOTO Pogledajte najbolje od hrvatskog kiparstva nastalo u zadnje tri godine
Otvori KEKS Pay
Hvala. Vidjeli smo kako su kvalitetne papirnate slamke, a i koliko su skuplje od plastičnih. Ovo je negdje u tom rangu tehnološkog napretka ravno u klimatski neutralan srednji vijek,. Za to vrijeme se tehnološki konkurenti okreću najnovijim tejnologijama i ne priznaju svetu kravu zvanu klima kojom bi se samoograničavale u gospodarskom prosperitetu.