Brojni Japanci bore se s alergijama, a peludna groznica postala je nacionalna kriza. Prema podacima koje prenosi BBC, procjenjuje se da 43 posto stanovništva ima umjerene do teške simptome. Iza svega stoji odluka donesena prije 70 godina, u desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, da se veliki dijelovi Japana pošume samo s dvije vrste stabala
Tijekom rata, nestašica nafte i plina natjerala je Japan da se okrene šumama kao izvoru goriva za kućanstva i industriju. Došlo je do masovne sječe, a planine oko velikih gradova su ogoljene. Želeći brzo pošumiti zemlju, vlada je odlučila saditi samo dvije brzorastuće zimzelene vrste - japanski cedar (sugi) i japanski čempres (hinoki).
Problem je što sugi i hinoki proizvode ogromne količine lagane peludi koja se lako prenosi do gradova te koja je odgovorna za većinu sezonskih alergija u Japanu. "Alergije na pelud postale su nacionalni zdravstveni problem u Japanu. Hitno je potrebno riješiti ovaj problem", ističe Noriko Sato, profesorica i stručnjakinja za šumarstvo na Sveučilištu Kyushu.
Vlasti su odlučiti smanjiti količinu peludi smanjenjem površine na kojoj je zasađen sugi. No, to je velik pothvat s obzirom na to da treba posjeći stabla te ih zamijeniti novima. I prije vladine odluke, neki su lokalni dužnosnici i nevladine organizacije krenuli uvoditi promjene. Primjerice, lučki grad Kobe započeo je 2020. projekt pretvaranja plantaža u prirodne listopadne šume. Svake se godine određeno područje selektivno siječe, a razlika je vidljiva već nakon nekoliko godina.
Japan, također, isprobava i druge načine borbe protiv peludne groznice. Kako navodi BBC, prognoze peludi koriste se za bolje razumijevanje širenja, distribuirani su roboti za detekciju peludi, a razvijaju se i novi tretmani za bolje ublažavanje simptoma. Hitnost raste i zbog klimatskih promjena koje utječu na širenje peludi.
Otvori KEKS Pay
Tako i mi patimo zbog ulaska u EU. Nametnuli su nam euro da bi preko inflacije pljačkali narod. Inflacija se naziva „skrivenim porezom” jer djeluje kao nevidljivi mehanizam koji smanjuje kupovnu moć građana, a istovremeno povećava povećava prihode države. Kada cijene rastu, novac koji držite na računu ili u gotovini vrijedi manje, što funkcionira kao izravan odljev vašeg novca u korist države.Kako funkcionira ovaj skriveni porez?Erozija ušteđevine: Ako imate ušteđevinu od \(10.000\), a godišnja inflacija iznosi \(5\%\), stvarna vrijednost tog novca za godinu dana pada na \(9.500\) eura. Ta izgubljena vrijednost zapravo je nevidljivi porez na vašu imovinu.PDV i trošarine: Budući da se PDV i akcize naplaćuju u postotku na cijenu proizvoda, viši iznosi na računima automatski znače i veće porezne prihode za državu. Država tako ostvaruje goleme viškove prihoda bez službenog podizanja poreznih stopa.Hladna progresija (porez na plaće): Zbog inflacije rastu i nominalne plaće. Ako zbog većeg iznosa na plaći prijeđete u viši porezni razred, plaćate veći postotak poreza, iako vam realna kupovna moć nije porasla. To se naziva „hladna progresija” i predstavlja skriveno povećanje poreza na dohodak.