Na uvozu jabuka domaći trgovci zarade najmanje osam kuna po kilogramu. U Srbiji, Mađarskoj, Rumnjskoj, Poljskoj to voće stoji 1,50 kuna i uz carine, PDV i prelevman, cijena mu ne bi smjela biti viša od četiri kune. Posljednjih dana jabuke, međutim, na tržnicama i u trgovinama stoje i 12 kuna, a u Hrvatskoj voćarskoj zajednici upozorili su kako trgovački lobi drma domaćim tržištem voća i povrća. Da je uistinu tako potvrđuje i statistika. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, lani je u devet mjeseci jabuka i krušaka uvezeno za 6,2 milijuna dolara, što je 16 posto više nego u istom razdoblju 2000. godine.
U samo prvih šest mjeseci prošle godine, govori isti izvor, u Hrvatsku je uvezeno voća i povrća u vijednosti 25 milijuna dolara, dok je 2000. godine ukupno te robe dopremljeno za 28,5 milijuna dolara. Od siječnja do lipnja lani povrća je, primjerice, izvezeno za samo 900 tisuća dolara, a kako navodi HGK, izvozilo se samo u BiH i Jugoslaviju. Koliko su, pak, trgovci vješti u traženju zarade svjedoči i podatak kako na naše tržište, primjerice, češnjak dopremaju iz Kine, Amerike, Čilea, pa čak i Zimbabvea. Ništa bolje nije ni s grahom kojega je od siječnja do lipnja lani iz Kanade dopremljeno 1268 tona, navodi HGK, i to po cijeni od tri kune. Uza sva davanja, taj grah ne bi smio biti skuplji od sedam kuna, ali po toj cijeni njega je vrlo teško naći u trgovinama. Prosječna je cijena graha na tržnicama 15 kuna te proizlazi kako su trgovci kanadskim grahom u samo šest mjeseci obrnuli više od deset milijuna kuna!
Takvih bi se primjera moglo naći mnogo, jer merkantilnog je krumpira u prvoj polovici lanjske godine uvezeno tridesetak tisuća tona i još desetak tisuća tona onog sjemenskog. Ukupno je to dvostruko više nego što je uvezeno krumpira u cijeloj 2000. godini. Iz statistike HGK vidi se i da je uvoz marelica, trešanja i višanja porastao čak 49 posto, jer je u devet mjeseci lani toga voća uvezeno za 5,8 milijuna dolara, dok je u istom razdoblju 2000. godine toga voća dopremljeno za 3,9 milijuna dolara.
Na ove poražavajuće činjenice domaći voćari Vladu upozoravaju godinama te ističu da je iz sezone u sezonu situacija sve gora. U Hrvatskoj voćarskoj zajednici ističu da domaćeg voća i povrća nema dovoljno jer su zasadi zastarjeli, nema odgovarajućih hladnjača, do ove godine nisu bili u programu poticaja, a ionako malen urod prepolovile su nepovoljne vremenske prilike. Zbog svega, voćari su na rubu egzistencije, kazao je u ime HVZ-a Frane Ivković, i mnogi nasade prodaju u bescjenje. Ne zaustavi li se taj trend, liberalizacijom trgovine uvoz će još više rasti, a strano je voće i povrće, ističe, prečesto upitne kvalitete.
Silvana Lauš-Mrvelj
Otvori KEKS Pay
