Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 150
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
BEZ KRINKE

Možemo li uvjeriti Europu

01.02.2006.
u 19:01

Može li se Hrvatska oduprijeti planu koji više nije u fazi anonimnog "non-papera", nego je lansiran najoficijelnijim kanalima Europske komisije? Ima, naime, znakova da Zagreb nasuprot međunarodnoj mašineriji u ovom slučaju nije sasvim bespomoćan. Zamisao o jedinstvenoj zoni slobodne trgovine na zapadnom Balkanu promptno je vraćena pošiljatelju s jednim odmjerenim "ne" i dodatkom "imamo bolji prijedlog".

Hrvatska odbijenica ima svoje duboke unutarnjopolitičke razloge. Pojma "Zapadni Balkan" boje se lijevi, a još više desni političari. Malo tko misli da se doista hoće obnoviti Jugoslavija, ali Zapad, koji forsira trgovinsku uniju upravo u takvim geografskim okvirima kao lijek za politički autizam regionalnih igrača, time previđa činjenicu da nikakvi trgovački interesi na zapadnom Balkanu nisu uspjeli spriječiti raspad bivše federalne države. Kad je mir na ovom prostoru restauriran, pokazalo se da međusobna trgovina može rasti i bez zajedničkog institucionalnog okvira.

Hrvatska je u međuvremenu ipak stekla nešto kredibiliteta na koji se može osloniti u diskusijama s međunarodnom zajednicom. Taj se kredibilitet kontinuirano gradi i učvršćuje od 2000. godine i potvrđen je ulaskom u fazu zahuktalih pregovora s Europskom unijom o punopravnom članstvu. Da bi došla do toga, Hrvatska je morala "platiti" više od nekih drugih zemalja srednje Europe što su se u europski brod ukrcavale zaslugom geostrateškog položaja. Zbog politike u prvoj dekadi samostalnosti, dugo je kaskala za drugim tranzicijskim zemljama, pa se, na primjer, jedva uključila i u CEFTA-u. Po zamisli iz Bruxellesa, zemlje zapadnog Balkana sada bi pak ušle u asocijaciju slobodne trgovine gotovo automatizmom.

U prilagođavanju idealima ujedinjene Europe, Hrvatska još mora položiti puno dokaza o unutarnjoj demokratičnosti i poštovanju pravne države. Ona dakle ima puno posla sama sa sobom, u svakom slučaju previše da bi se mogla usredotočiti na još jedan, balkanski kolosijek. Uostalom, čemu? Ako je u pitanju slobodna trgovina, protivljenje tom aksiomu globalizacije zatrto je u Hrvatskoj još početkom 90-ih, kad je malo hrvatsko tržište bez ikakve ograničavajuće regulative otvorilo sve brane stranoj robi i kapitalu, potpisujući smrtovnicu mnogim domaćim tvrtkama i proizvodima.

Ne može se nikako reći da je u pitanju hrvatsko protivljenje slobodnoj trgovini, jer s državama regije Hrvatska je režim slobodne trgovine već instalirala bilateralnim ugovorima. Istina je međutim da projekt zapadnog Balkana pod političkom palicom nekoga izvana jednostavno izaziva takvu političku averziju da je to kod svih stranaka odbačeno nekim spontanim konsenzusom, čak bez teških riječi i snažnih emocija.

Lijevi i desni centar u tome su suglasni, pa Račan u toj stvari s lakoćom zatomljuje ljutnju prema ponašanju HDZ-a isprovociranu nekim drugim potezima te stranke. Treba podržati Sanadera kad umjesto zapadnog Balkana traži proširenje stare CEFTA-e, poručio je prvi esdepeovac s javne televizije. Pusićeva u takvoj prilici samo niže podatke o velikim razlikama u dohotku po stanovniku među zemljama koje bi već sutra trebale ravnopravno trgovati pod istim uvjetima.

Aktualnoj je vlasti skori dijalog s međunarodnom zajednicom donekle olakšan i time što su u oporbi racionalni ljudi. Velika je stvar što o zapadnom Balkanu nema nacionalističkog vrištanja, nego samo mirno podsjećanje: ako je o trgovini riječ, imamo CEFTA-u, nešto širi, ali uhodan mehanizam. Otvoreniji dijalog s Bruxellesom tek slijedi.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata