Početkom 2026. godine, dok se u pozadini vode osjetljivi mirovni pregovori, obrisi buduće ukrajinske sigurnosne arhitekture postaju sve jasniji. U Kijevu je došlo do temeljne promjene u razmišljanju o tome što sigurnosna jamstva zapravo znače. "Prije se vizija primarno temeljila na obećanjima o zaštiti koju bi pružili partneri. Danas, međutim, postoji jasno razumijevanje da srž svakog jamstva mora biti ukrajinska vojska i njezina obrambena industrija", objasnila je nedavno Alyona Getmanchuk, voditeljica ukrajinske misije pri NATO-u. Ovo novo shvaćanje, rođeno iz razočaranja prošlim obećanjima i skepticizma prema članstvu u NATO-u, potaknulo je Ukrajinu da se osloni prvenstveno na vlastite snage, gradeći ono što mnogi analitičari nazivaju "čeličnim dikobrazom", državom toliko snažno utvrđenom i naoružanom da bi svaki novi napad bio preskup za agresora, piše Politico.
Okosnica te nove strategije je takozvani model "tri sloja", razvijen u suradnji sa zapadnim partnerima. Prvi i najvažniji sloj čini sama Ukrajina sa vojskom od impresivnih 800.000 pripadnika, potpuno moderniziranom prema NATO standardima. Drugi sloj predstavlja "koalicija voljnih", skupina zemalja predvođena Francuskom i Velikom Britanijom, uz Poljsku, baltičke zemlje, Norvešku i Tursku, koja bi bila spremna rasporediti vlastite trupe na ukrajinsko tlo kao jamce mira. Treći, konačni sloj bio bi američki "backstop", pravno obvezujuće jamstvo koje bi preslikalo mehanizam članka pet NATO-a, što podrazumijeva izravnu vojnu intervenciju SAD-a u slučaju nove ruske agresije. Ovaj višerazinski pristup osmišljen je kako bi stvorio mrežu odvraćanja, gdje bi se na svako kršenje primirja reagiralo munjevito, unutar 24 do 72 sata, prvo diplomatski i lokalnom vojnom akcijom, a potom, ako je potrebno, i koordiniranim odgovorom zapadnih snaga.
Da bi se ovaj plan ostvario, Kijev je za 2026. godinu predstavio vojnu strategiju vrijednu 120 milijardi dolara, od čega polovicu osigurava iz vlastitog proračuna i zajmova EU, a drugu polovicu od saveznika. Ključan element je revitalizacija domaće obrambene industrije, čiji se kapacitet ove godine procjenjuje na rekordnih 55 milijardi dolara. Ukrajina sada samostalno proizvodi milijune dronova, stotine topničkih sustava te razvija vlastitu tehnologiju krstarećih raketa. "Ne radi se o pojedinačnim sustavima naoružanja ili jednokratnim tehnološkim probojima, već o sposobnosti obrambene industrije da djeluje dugoročno, pod pritiskom i s predvidljivim rezultatima", naglašava Ihor Fedirko, direktor ukrajinskog Vijeća obrambene industrije.
Novi ministar obrane Mykhailo Fedorov, imenovan u siječnju 2026., stavlja naglasak na takozvani "Defense Tech", odnosno integraciju umjetne inteligencije u bespilotne letjelice i sustave za elektroničko ratovanje kako bi se nadoknadio manjak ljudstva i postigla tehnološka nadmoć. Gubici koje Rusija trpi, a koji se procjenjuju na oko 35.000 ljudi mjesečno, velikim su dijelom posljedica razorne učinkovitosti ukrajinskih dronova. Ta se sposobnost sada sustavno nadograđuje, no Fedorov upozorava: "Nemoguće je boriti se novim tehnologijama dok se oslanjate na staru organizacijsku strukturu." Zbog toga su u tijeku dubinske reforme vojske, s ciljem iskorjenjivanja korupcije i stvaranja nove kulture vodstva temeljene na povjerenju i rezultatima.
Osim vojne moći, obrana se gradi i na terenu. Diljem zemlje, duboko u pozadini, niču masivne obrambene linije poznate kao "Tvrđava Ukrajina" ("Fortress Belt"). Riječ je o složenim sustavima rovova, protutenkovskih jaraka i betonskih bunkera, posebno oko strateških čvorišta poput Dnipra i u Donjeckoj oblasti. U mirovnim pregovorima, poput onih održanih u Abu Dhabiju, spominje se i uspostava širokih demilitariziranih zona pod međunarodnim nadzorom, koje bi služile kao tampon-zona.
VELIKA FOTOGALERIJA Pogledajte prizore spektakla za pamćenje: Deseci tisuća navijača preplavile Trg
Otvori KEKS Pay
