Dok bivši kubanski vođa Raúl Castro obilježava 95. rođendan, ponovno se otvaraju pitanja o budućnosti Kube i odnosima s Washingtonom. Posljednjih mjeseci pojačane su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Havane, a političke izjave, gospodarski pritisci i vojna prisutnost SAD-a u Karipskoj regiji potaknuli su nagađanja o mogućim potezima administracije predsjednika Donalda Trumpa prema komunističkom otoku.
Prema pisanju britanskog Telegrapha, američka administracija posljednjih je mjeseci zaoštrila retoriku prema kubanskim vlastima. U središtu pozornosti našao se Raúl Castro, jedan od ključnih sudionika Kubanske revolucije iz 1959. godine i dugogodišnji simbol režima koji je desetljećima odolijevao američkim pritiscima. Dolazak nosača zrakoplova USS Nimitz i prateće flote u Karipsko more dodatno je potaknuo špekulacije o mogućim američkim planovima. Nekoliko dana ranije američki izviđački zrakoplovi i nadzorni dronovi djelovali su u blizini kubanskog teritorija, što su analitičari protumačili kao demonstraciju vojne moći. Richard Feinberg, bivši član američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, smatra kako Washington postupno priprema javnost za moguću kulminaciju krize, premda nije nužno riječ o vojnoj intervenciji.
Američki državni tajnik Marco Rubio posljednjih je tjedana više puta kritizirao kubansku vlast, optužujući Havanu za suradnju sa zemljama koje Washington smatra protivnicima. Istaknuo je kako mogućnost mirnog rješenja nije velika, no većina stručnjaka ipak procjenjuje da SAD neće pokretati opsežnu vojnu operaciju. Mark Cancian, bivši dužnosnik Pentagona i analitičar Centra za strateške i međunarodne studije, smatra da bi eventualni američki potezi prije bili ograničeni na gospodarski i politički pritisak nego na izravnu invaziju.
Kubansko gospodarstvo već se godinama suočava s ozbiljnim problemima, a američke sankcije dodatno otežavaju situaciju. Ograničena dostupnost goriva dovela je do čestih nestanaka električne energije, dok se zdravstveni sustav bori s nedostatkom osnovnih medicinskih potrepština. Istodobno, infrastruktura zemlje pokazuje znakove dugotrajnog zapuštanja. Ceste su u lošem stanju, povijesne građevine u Havani propadaju, a stanovnici se sve češće suočavaju s nestašicama osnovnih proizvoda. Profesor latinoameričke povijesti Luis Martínez-Fernández upozorava da se Kuba nalazi u najtežoj gospodarskoj i društvenoj krizi u svojoj suvremenoj povijesti.
Ujedinjeni narodi upozorili su na mogućnost humanitarne krize zbog problema s opskrbom hranom i energijom. Analitičari procjenjuju da bi tijekom ljetnih mjeseci moglo doći do novih prosvjeda i društvenih nemira, posebno ako se nastave redukcije struje i pogoršaju životni uvjeti stanovništva. Pojedini stručnjaci smatraju da bi eventualni unutarnji nemiri mogli otvoriti prostor za snažniji politički angažman Washingtona, dok drugi upozoravaju da bi takav razvoj događaja mogao izazvati novi val migracija prema SAD-u.
Za dio američkog političkog establišmenta Kuba nije samo gospodarski posrnula država, nego i važan geopolitički partner Rusije, Kine, Irana i Venezuele. Upravo zbog toga pitanje budućnosti Kube ima šire strateško značenje koje nadilazi same odnose Washingtona i Havane. Rubio je više puta naglasio potrebu političkih promjena na Kubi, dok dio analitičara smatra da predsjednik Trump primarno želi otvoriti prostor za gospodarsku suradnju i ulaganja u slučaju eventualne liberalizacije kubanskog tržišta.
Otvori KEKS Pay
Zašto uopće razgovaramo što Trump želi od svoje iduće mete umjesto da osuđujemo to što Trump planira agresiju na jednu neovisnu međunarodno priznatu državu i da prijetimo SAD-u sankcijama ako pokuša počiniti agresiju?