1. Dok se u mnogim zemljama Praznik rada obilježio masovnim prosvjednim povorkama, kod nas već treću godinu od prosvjedne povorke nema ništa. Pa zar taj dan zaista treba svesti samo na podjelu graha i zabavu?
Od 2010. do 2022. SSSH je bio organizator i koordinator prosvjednih povorki s nekad više, nekad manje sudionika. A 2013. bilo je najviše, čak 25 tisuća sudionika prvosvibanjskog prosvjeda. No tijekom tih 12 godina pokazalo se da su se u te povorke odazivali isključivo članovi sindikata te tek manji broj građana. I kroz sve te godine naši su se članovi malo i prezasitili sindikalne borbe koja za njih traje cijele godine, a ne samo taj jedan dan, jer oni organiziraju i štrajkove te poduzimaju štošta drugo. I zbog zahtjeva naših članova da i oni toga dana, kao i svi ostali građani, imaju pravo biti sa svojim obiteljima, što su apsolutno zaslužili, odustalo se od prosvjednih povorki. Ipak, SSSH već treću godinu u zagrebačkoj Tvornici organizira prvosvibanjski skup na koji pozovemo predstavnike izvršne vlasti i poslodavce te im upućujemo naše poruke.
2. Predsjednik države Zoran Milanović rekao je kako je siguran da bi danas u Hrvatskoj potreba za stranim radnicima bila manja da je hrvatski radnik bolje plaćen za svoj rad, a premijer Andrej Plenković se pohvalio da su on i njegova Vlada omogućili rast plaća i da svatko tko u Hrvatskoj želi naći posao, to može. Tko od njih dvojice govori istinu?
Istinu su rekli i jedan i drugi. Plenković je rekao istinu da su plaće rasle, ali rasli su i inflacija te troškovi života. Premijer je za 30% povećao plaću u državnom i javnom sektoru, no u gospodarskom i privatnom sektoru plaće nisu ni približno toliko rasle. Sad više od 150 tisuća radnika u Hrvatskoj prima minimalnu plaću od 970 eura ili nekih 10 do 20 eura više. I zato je i Milanović u pravu jer je iz zemlje otišlo najviše radnika iz gospodarskih sektora. I zato je, nažalost, potrebna radna snaga iz trećih zemalja.
3. Razumiju li mladi ljudi uopće što je to sindikalizam i zašto je važno podupirati sindikalno udruživanje i djelovanje?
Nažalost, činjenica je da sustav obrazovanja, posebno u strukovnim školama, ne educira učenike o radno-pravnim odnosima i pravima kada se dođe na tržište rada. I nema nikakve "preporuke" da je dobro biti sindikalno organiziran. Usto, posebno u privatnom sektoru, čini se sve da se radnici ne bi sindikalno udružili ili se takvo udruživanje i zabranjuje.
GALERIJA Grah, roštilj ili oboje? Pogledajte kako se uživa diljem zemlje: Građani slave Praznik rada
Otvori KEKS Pay
Nakon višedesetljetnog sindikalnog nedjelovanja Krešimir Sever je nagrađen položajem tajnika u Ministarstvu s kojim je do jučer tobože pregovarao. Nastupio je trenutak za ukidanje svih sindikata u Hrvatskoj. To se može ostvariti ako što više članova zatraži ispis. Sindikati u Hrvatskoj su dio izvršne vlasti. S njima Ministarstvo i poslodavci vode tobožnje pregovore koji su zapravo predstava za narod.