Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kolakušić: I kao ustavni sudac bih javno govorio o problematičnim zakonima

Odbor za Ustav saslušao je danas 11 kandidata za tri prazna mjesta na Ustavnom sudu
27. lipnja 2017. u 14:35 0 komentara 942 prikaza
Mislav Kolakušić
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Odbor za Ustav saslušao je danas 11 kandidata za tri prazna mjesta na Ustavnom sudu, a najviše se pitanja postavljalo aktualnim ustavnim sucima koji je mandat istekao ili će uskoro isteći, kao i sucu Trgovačkog suda u Zagrebu Mislavu Kolakušiću koji sve češće istupa u javnosti kako bi kritizirao pojedine zakone ili procese. Podsjetimo, za ustavne suce kandidirali su se Miroslav Šeparović (predsjednik Ustavnog suda kojemu je mandat istekao u travnju), Mato Arlović i Antun Palarić (ustavni suci čiji mandati istječu u srpnju), Teodor Antić (glavni tajnik Suda), Mislav Kolakušić (sudac Trgovačkog suda u Zagrebu), Mila Mikecin Mišetić (odvjetnica), Goran Selanec (zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova), Mirjana Juričić (sutkinja Visokog upravnog suda), Sulejman Tabaković (viši savjetnik u Ministarstvu uprave), Vesna Posavec (sutkinja Prekršajnog suda) te Dragan Bolanča (sveučilišni profesor i bivši dekan splitskog Pravnog fakulteta i prorektor Sveučilišta u Splitu). Ustavni suci biraju se dvotrećinskom većinom (101 ruka) zastupnika, a ukoliko se postigne konsenzus i izaberu sva tri suca, Ustavni sud bi prvi puta od 2010. godine mogao raditi u punom sastavu, odnosno sa svih 13 sudaca.

Mislav Kolakušić Dvanaest kandidata za tri mjesta Kolakušić: Ustavni sud nije imao hrabrosti provoditi Ustav

Nakon saslušanja je predsjednik Odbora Željko Reiner kazao kako će članovi na idućoj sjednici raspraviti o kandidatima te izabrati one koje će predložiti Saboru na glasovanje, no kada će se ta sjednica održati, nije znao precizirati.

Potpredsjednik odbora, SDP-ov Peđa Grbin svim je kandidatima postavljao ista dva pitanja koja su se odnosila direktno na rad Ustavnog suda – prvo, treba li Ustavni sud mijenjati svoju dosadašnju praksu prema kojoj ne daje prednost zahtjevima za ocjenu ustavnosti određenih zakona (koje predaju institucije) od prijedloga za ocjenu ustavnosti koje podnose fizičke osobe, dok se drugo pitanje odnosilo na potrebu konzultiranja Europskog suda pravda oko eventualnih dvojbi kod tumačenja zakona, koju Ustavni sud dosad još nikada nije koristio.

Aktualni predsjednik Ustavnog suda kojemu je u travnju istekao mandat Miroslav Šeparović kaže kako vjeruje da bi Ustavni sud ipak trebao voditi računa dolazi li zahtjev za ocjenu ustavnosti od, primjerice, predsjednika države ili "običnog" građanina, iako je praksa da Ustavni sud ne radi razliku i svima prijedlozima i zahtjevima pristupa na jednak način. Osvrnuo se na činjenicu da je zahtjev za ocjenu ustavnosti jednog zakona bio podnio bivši predsjednik RH Ivo Josipović no da nikada nije dobio odgovor na njega (odnosno kad je shvatio da predugo čeka je sam povukao zahtjev), ali i da je na čekanju već koju godinu zahtjev aktualne predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, a odnosi se temu prava na dom.

Riječ o vrlo osjetljivim pitanjima, gdje bi bili sretniji da ih je Sabor riješio, jer se mi nastojimo ne uplitati tamo gdje mislimo da Sabor sam može riješiti dileme. To nije dobra praksa, ali u ova dva slučaja postojali su opravdani razlozi zašto sud nije brže reagirao – objašnjava Šeparović. Mostov Robert Podolnjak pita ga smatra li da ta praksa Ustavnog suda da se suzdržava od odlučivanja o osjetljivim pitanjima destimulira ovlaštene podnositelje zahtjeva da podnosi zahtjeve.

– Sigurno to nije poruka nepoštivanja institucije, nego odluke Suda da takvim predmetima da važnost. Mi smo te slučajeve rješavali, ali ih nismo riješili jer se radilo o izrazito političkim stvarima, a Ustavni sudovi se svugdje u svijetu suzdržavaju to rješavati jer mislim da to parlament mora riješiti jer je osjetljivo pitanje – pojašnjava Šeparović. Vezano uz obraćanje Europskom sudu pravde, Šeparović kaže kako do sad nije bilo dvojbi zbog kojih bi mu se obraćali, ali ako bude, smatra da se treba obratiti tom sudu.
Aktualni ustavni sudac kojemu ističe mandat Antun Palarić priznaje da nije zadovoljan dinamikom rješavanja pojedinih zahtjeva, ali naglašava da je Ustavni sud opterećen razno-raznim predmetima koji dobivaju prioritete, pa se možda nešto ne rješava dovoljno brzo kako bi trebalo.

DANAS U VEČERNJEM 5 stvari koje hitno treba mijenjati u sustavu ovrha

Također aktualni sudac, Mato Arlović kaže kako se on zalagao da zahtjevi institucija za ocjenu ustavnosti zakona imaju prednost pred prijedlozima građana, dok treba oprezno pristupati pitanju konzultiranja Europskog suda pravde jer nas njegovo mišljenje onda obvezuje i praktički zadire u meritum rješavanja spora.

Dugogodišnji tajnik Ustavnog suda Teodor Antić vjeruje kako bi prednost pri ocjeni ustavnosti trebali imati podnositelji zahtjeva, dakle institucije, a isto misli i sudac Mislav Kolakušić koji podsjeća kako je nekoć u zakonu stajalo da je Ustavni sud na zahtjeve dužan odgovoriti u roku od godine dana.

Dosadašnji predsjednik Suda Miroslav Šeparović članovima je Odbora iznio i statistiku obrađenih predmeta iz njegova mandata.

– U mom mandatu riješili smo ukupno 7.263 predmeta. Od toga 984 predmeta starija od tri godine, a imamo sada još na žalost 322 predmeta starija od tri godine. Kad sam stupio na dužnost imali smo 698 predmeta starijih od tri godine što znači da smo broj neriješenih starih predmeta smanjili za 46,13 posto – objasnio je Šeparović. SDSS-ov Milorad Pupovac pitao ga je planira li Ustavni sud dati svoje mišljenje na prijedog za ocjenu ustavnosti imenovanja jedne ulice u Čačincima s datumom 10. travnja koji je već neko vrijeme na čekanju, kao i vezano uz postavljanje ploče HOS-a s pozdravom Za dom spremni u Jasenovcu. Šeparović uzvraća kako se predmet vezan uz preimenovanje ulice obrađuje, ali prvotno nije bilo jasno pitanje je li Ustavni sud uopće nadležan za tu temu.

– Nemam nikakvih dilema o tom pitanju, mislim da takva ulica ne bi trebala postojati. Odlučivat ćemo o tome na jesen, među prvim zasjedanjima će se to riješiti. A što se tiče ploče u Jasenovcu, osobno mislim da joj nije mjesto tamo, za mene nema dileme, uvažavam branitelje i njihovu žrtvu i vjerujem da nisu imali namjeru veličati NDH, ali s tim pozdravom mogu povrijediti žrtve. Trebali bi sami maknuti ploču, ili Vlada mora pronaći način da je ukloni – vjeruje Šeparović.

SDP-ova Milanka Opačić htjela je znati koliko je, u vrijeme njegova mandata, zakona stavljeno van snage, odnosno koliko ih u cijelosti suspendirano, aludirajući očito na Obiteljski zakon koji je ona predložila kao bivša ministrica, a koji je jedini zakon ikad koji je u cjelosti suspendiran (a ne samo pojedine odredbe kao inače).

– Puno je zakona ukinuto, nekih odredaba još više, jednako kao i suspendirano, a samo jedan zakon je suspendiran, to je Obiteljski zakon. Kada znamo da ocjena ustavnosti može trajati dugo, a vjerujemo da bi njegovom primjenom mogle nastati teške i nepopravljive posljedice, onda privremeno suspendiramo zakon ili pojedine odredbe, naravno, sve je stvar ocjene Ustavnog suda i snage argumenata – tvrdi Šeparović.

Robert Podolnjak je dosadašnjeg suca Antuna Palarića pitao koliko je puta u svom mandatu napisao izdvjeno mišljenje na odluku Suda, a on odgovara kako je često imao izdvojeno mišljenje, ali ga nikad nije napisao.

– Imam svoje stajalište, 31 godinu iskustva i jasne vizije i stavove o stvarima i predmetima, ali naučio sam se raditi u kolektivnom tijelu, za svoje mišljenje se borim dok rasprava traje, na nekim stvarima inzistiram više ili manje. Izdvojena mišljenja nisam pisao jer sam svjestan da ne utječe na rezultat niti odluku, pa nema smisla se posebno legitimitati u javnosti s izdvojenim mišljenjem – odgovara Palarić.

Slično je zanimalo i SDSS-ovog Milorada Pupovca, koji je Matu Arlovića pitao kojim se opravdanjem sužava pluralizam mišljenja na sudu.

– Smatram da se pravo na izdvojeno mišljenje ne može suspendirati, na njega sudac ima svoje pravo. Ne slažem se ni da je u dosadašnjoj praksi suda ono bilo suspendirano, ja osobno imao 5-6 izdvojenih mišljenja, drugo je to što nisu bila zapažena. Kad se nisam slagao s nečim, ja bih to i rekao, ali nemam ništa protiv ni da se većina odluka donese konsenzualno, ako se to donese tako – rekao je Arlović. Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku ga je pak pitao kako spriječiti politizaciju Ustavnog suda u koji se biraju bivši političari više nego suci, a Arlović mu je uzvratio kako je stvar parlamenta hoće li eliminirati politizaciju.

– Ja sam siguran da je dobro da se eliminira, ali ne možete maknuti političke utjecaje, jer je Ustavni sud po svom habitusu tijelo strukturirano od dijelova političkih stranaka – odgovara Arlović.

Tajnik Ustavnog suda Teodor Antić vjeruje da bi bilo dobro propisati određene kvote koje će osigurati više profesionalnih-karijernih sudaca jer mogu pridonijeti svojim iskustvom sudjelovanja u postupcima pred Ustavnim sudom.

Mislav Kolakušić je pak morao progovoriti o svojim čestim javnim istupima.

– Jedan od temeljnih uvjeta za izbor ustavnog suca je da se kandidat istakao svojim javnim djelovanjem, ako ne govorimo o problemima zakona, oni ostaju u primjeni i štete. Ustavni sud nije formalno četvrta glava vlasti, on je korektor, i ako se mogu pisati stručni radovi koji su otvoreni, vjerujem da se može i javno iznositi sve. Ne može se rasprava ograničavati isključivo na zatvorene krugove, i ja bih rekao javno ako bih vidio da je neki zakon problematičan – kazao je Kolakušić. Da ga izaberu na Ustavni sud, prije svega bi se, kaže, zalagao da se na dnevni red stavljaju novi propisi da ih odmah riješe, jer Sud je prezatrpan predmetima da bi si priuštio luksuz odgovaranja redom kojim ih je zaprimio.

Miroslav Šeparović 11 kandidata Biraju ustavne suce: Badžim odbijen, među kandidatima Šeparović, Arlović... Miroslav Šeparović Ne može 'presuditi' Šeparović: Nema potrebe za očitovanjem Ustavnog suda Mislav Kolakušić Objavio Sabor Mislav Kolakušić među 12 kandidata za tri mjesta u Ustavnom sudu
adidas Xmas
PROMO
Ove blagdane kreirajte idealne sportske poklone

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.