Odlazak u mirovinu u Njemačkoj ne događa se automatski nakon navršavanja određene životne dobi. Da bi osoba počela primati mirovinu, mora sama podnijeti zahtjev Njemačkom mirovinskom osiguranju, odnosno Deutsche Rentenversicherungu (DRV). Prije predaje zahtjeva potrebno je provjeriti postoje li uvjeti za raniji odlazak u mirovinu. Pravo ovisi ponajprije o godini rođenja i ukupnom broju priznatih godina mirovinskog osiguranja. Njemački sustav razlikuje dvije vrste starosne mirovine koje se pod određenim uvjetima mogu ostvariti prije redovne dobi za umirovljenje. Riječ je o starosnoj mirovini za dugogodišnje osiguranike te starosnoj mirovini za posebno dugogodišnje osiguranike.
Prvu mogućnost mogu koristiti osobe koje imaju najmanje 35 godina priznatog mirovinskog staža. Osiguranicima rođenima između 1949. i 1963. godine dob za ostvarivanje mirovine bez umanjenja postupno se povećavala. Osobe rođene 1964. godine ili kasnije pravo na punu starosnu mirovinu mogu ostvariti tek sa 67 godina, čak i ako imaju najmanje 35 godina staža. Takvu je mirovinu moguće zatražiti već sa 63 godine, ali uz trajno smanjenje iznosa. Za svaki mjesec ranijeg umirovljenja mirovina se umanjuje za 0,3 posto. Najveće moguće smanjenje iznosi 14,4 posto i ostaje na snazi tijekom cijelog razdoblja primanja mirovine. Druga mogućnost odnosi se na posebno dugogodišnje osiguranike, odnosno osobe s najmanje 45 godina staža. Ta se opcija često naziva "mirovinom sa 63 godine", iako taj naziv danas više nije sasvim precizan, piše Fenix.
Osobe rođene prije 1953. godine mogle su nakon 45 godina staža otići u mirovinu sa 63 godine bez ikakvog umanjenja. Budući da su te generacije uglavnom već umirovljene, ta mogućnost danas gotovo više nema praktičnu primjenu. Za osobe rođene između 1953. i 1963. godine dob za odlazak u mirovinu bez umanjenja postupno raste sa 63 na 65 godina. Svi rođeni 1964. godine ili kasnije mogu, uz najmanje 45 godina staža, ostvariti punu mirovinu tek sa 65 godina. Za razliku od mirovine za dugogodišnje osiguranike, ovu vrstu mirovine nije moguće početi koristiti prije propisane dobi, čak ni uz prihvaćanje smanjenog iznosa. To znači da osoba koja je, primjerice, počela raditi sa 16 godina i već prikupila 45 godina staža ipak ne može otići u mirovinu prije zakonom određene minimalne dobi.
Zahtjev za mirovinu mora se podnijeti samostalno, bez obzira na to o kojoj je vrsti mirovine riječ. Njemačko mirovinsko osiguranje ističe da se mirovina ne počinje isplaćivati automatski nakon navršavanja potrebne dobi, nego isključivo na temelju uredno podnesenog zahtjeva. Preporučuje se da se zahtjev preda najmanje tri mjeseca prije planiranog datuma odlaska u mirovinu. Postupak se danas može obaviti i putem interneta. Za podnošenje zahtjeva potrebno je pripremiti broj mirovinskog osiguranja, osobni dokument poput osobne iskaznice, putovnice ili rodnog lista, podatke o zdravstvenom osiguranju i osiguranju za njegu, porezni identifikacijski broj te podatke o bankovnom računu, uključujući IBAN i BIC. Prije umirovljenja preporučljivo je provjeriti jesu li svi podaci o mirovinskom stažu pravilno i potpuno evidentirani. Upravo ti podaci utječu na izračun buduće mirovine, pa svaka nedostajuća ili pogrešno zabilježena godina rada može smanjiti konačni iznos koji će osiguranik primati.
Otvori KEKS Pay
