Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Matija Žulj: Roboti su budućnost agrara

Mladi poduzetnik Žulj, čija je aplikacija osvojila više od 150 zemalja, panelist je sutrašnje Večernjakove konferencije Poljoprivreda za 21. stoljeće.
03. listopada 2017. u 12:58 1 komentara 567 prikaza

Agrivi od samog početka ima jasnu viziju – pomoć u rješavanju globalnog problema hrane i pozitivan utjecaj na milijardu ljudi tako da se poljoprivrednicima da potrebno znanje da proizvedu optimalnu količinu hrane na svojim plantažama – objašnjava Matija Žulj, koji je prije tri godine iz malenog ureda od 10-ak kvadrata lansirao inteligentni sustav koji poljoprivrednicima omogućuje cjelokupno upravljanje gospodarstvom, organizaciju i optimizaciju proizvodnog procesa, a samim tim i povećanje prinosa i dobiti.

TOMISLAV TOLUŠIĆ Iako to ne bih smio javno, opet pozivam: Kupujmo hrvatsko!

Kao proizvođač borovnica Žulj je iz prve ruke shvatio da poljoprivrednici trebaju alat za praćenje i analiziranje svojih aktivnosti, a danas je njegova aplikacija osvojila svijet. Kako se Agrivi razvijao od start-upa do danas, kakva je njegova uloga u današnjoj poljoprivrednoj proizvodnji koju ugrožavaju i klimatske promjene te kakve su mu dalje ambicije razgovaramo s tim mladim poduzetnikom koji će sutra biti i panelist Večernjakove konferencije Hrvatska kakvu trebamo - Poljoprivreda za 21. stoljeće, koja će se održati u hotelu Esplanade Zagreb od 9.30 do 14 sati.

Što aplikaciju Agrivi izdvaja od slične konkurencije u svijetu?

To je trenutačno najkompletniji poljoprivredni softver na tržištu. Poljoprivrednicima dajemo podršku od obrade tla sve do žetve te imaju mogućnost planiranja, praćenja i analiziranja svega što se događa na njihovu gospodarstvu. Naša aplikacija je jedina na tržištu koja sadrži i bazu znanja o najboljim praksama upravljanja gospodarstvima. Značajno je i da je naš softver dostupan na 17 lokalnih jezika, što je iznimno bitno jer većina poljoprivrednika u svijetu ne priča engleski jezik, koji je gotovo isključivi jezik naše globalne konkurencije.

Kad govorimo o klimatskim promjenama, može li vaša aplikacija umanjiti štetu na usjevima od mrazeva, suša, poplava, oluja...?

Agrivi softver putem pametnih alarma obavještava poljoprivrednika kada postoji opasnost od vremenskih nepogoda poput snažnog vjetra, mraza, ledene tuče ili niskih temperatura. Poljoprivrednici dobiju alarm nekoliko dana unaprijed, tako da se mogu pripremiti i pokušati minimizirati posljedice klimatskih uvjeta. Dodatno, naš sustav alarmira poljoprivrednike i postoji li rizik od bolesti i štetnika, kako bi na vrijeme napravili zaštitu bilja. Kasna zaštita u prosjeku odnosi 30% prinosa na godišnjoj razini, te povećava troškove radi potrebe korištenja veće količine sredstava, što ne samo da snažno utječe na smanjenje profitabilnosti poljoprivrednika, nego i na održivost jer biljke postaju sve otpornije na ta zaštitna sredstva te se više zagađuje okoliš i kroz hranu unosimo više neželjenih tvari.

Ministar Tomislav Tolušić KONFERENCIJA Uz fondove EU i nove tehnologije do većih prinosa

Koliko se poljoprivrednika danas koristi vašom aplikacijom?

Danas imamo više od 40.000 korisnika u više od 150 zemalja svijeta. Tvrtke koje se bave istraživanjima tržišta u našoj industrijama navode nas kao jedno od top 5 rješenja na svjetskoj razini u području poljoprivrednih softvera i zbog zadovoljstva naših korisnika, što nam je pokazatelj da radimo dobar posao.

Gdje sve danas imate urede i koliko ljudi zapošljavate?

Agrivi trenutno ima četiri otvorena ureda, dva u Hrvatskoj, po jedan u Poljskoj i Velikoj Britaniji. U Londonu nam je sjedište, u Zagrebu razvojni centar, a ostali odjeli su u Kutini. U Varšavi imamo i prodajnog menadžera za poljsko tržište. Tim trenutno broji 30 ambicioznih ljudi koji imaju istu želju – promijeniti način na koji se proizvodi hrana.

Hrvatska kakvu trebamo HRVATSKA KAKVU TREBAMO Program konferencije Poljoprivreda za 21. stoljeće, 4. listopada

Tko vam je danas globalno najveći klijent?

Gledajući pojedinačno, površinski je najveći poljoprivrednik iz SAD-a koji na nekoliko desetaka tisuća hektara uzgaja hranu za vlastitu farmu krava i putem naše aplikacije prati kompletu proizvodnju.

Surađujete li i s hrvatskim tvrtkama?

Izdvojio bih Podravku i Adria Snack Company koji koriste naš sustav za upravljanje proizvodnjom za poljoprivrednike od kojih otkupljuju povrće za preradu kako bi osigurali sljedivost, razinu kvalitete i transparentniju komunikaciju sa svojim kooperantima.

Hrvatski poljoprivrednik vs moderne tehnologije – koliko su daleko?

Moderne tehnologije uglavnom koriste oni koji se profesionalno bave poljoprivredom, jer shvaćaju benefit i kroz kraći period uloženo se vrati. Oni koji se poljoprivredom bave iz hobija su ad-hoc poljoprivrednici koji često nemaju vremena ili dovoljno motivacije da unapređuju vlastitu proizvodnju.

Hrvatska kakvu trebamo Konferencija „Hrvatska kakvu trebamo“ Poljoprivreda za 21. stoljeće: Uz EU fondove i nove tehnologije do veće proizvodnje

S obzirom na to da imate i vlastiti OPG, koji su po vama glavni problemi današnje poljoprivrede?

Prosječna veličina zemljišta je mala i okrupnjavanje je teško, odabir kultura za uzgoj na tim zemljištima je najčešće neadekvatan, poticaji se dodjeljuju prema površini što znači da se ne nagrađuje produktivnost bez obzira na odabir kulture i ima li ju smisla saditi na određenoj površini, prosječna razina poljoprivrednih i poslovnih znanja je niska, skup pristup kapitalu te još uvijek prevelika i spora administracija. I na kraju, naši poljoprivrednici se ne vole udruživati, što uvelike utječe na razinu profitabilnosti.

Kako vidite hrvatsku poljoprivredu za 10, 20 ili 50 godina?

Na poljima će biti sve manje ljudskog rada. Pametni strojevi će biti zaduženi za velik dio manualnih poslova, a savjeti će dolaziti od sustava poput Agrivija baziranih na umjetnoj inteligenciji u stvarnom vremenu na temelju aktualnih mikrolokacijskih uvjeta na poljima. Poljoprivreda će se dobrim dijelom seliti i u zatvorene prostore, u kontrolirane klimatske uvjete, čime će se značajno umanjiti rizici proizvodnje.

Kakvi su vam dalji planovi?

Želimo biti nadmoćni broj jedan u Europi te među tri vodeća globalna lidera. Tehnološki smo danas jedan od najkompletnijih sustava i daljnji fokus nam je primarno na automatizaciji prikupljanja podataka iz svih izvora te ojačavanju sustava s umjetnom inteligencijom koja donosi zaključke u stvarnom vremenu na temelju aktualnih podataka. Izazov proizvodnje hrane nikad nije bio veći, jer nakon 10 godina napretka u smanjenju gladi u svijetu, nakon jedne godine sukoba i snažnih klimatskih utjecaja opet smo pali na razinu 2008. s 830 milijuna ljudi koji nemaju dovoljan pristup hrani. 

   

 

Program konferencije Poljoprivreda 
za 21. st., Hotel Esplanade, 4. listopada

Tematska izlaganja:

1) Izazovi hrvatske poljoprivrede – Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede

2) Kako modernizirati poljoprivredu novcem iz fondova EU – Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede

3) Nove tehnologije u poljoprivredi – Matija Žulj, osnivač i direktor Agrivija

Panel-diskusija:

KRATKI LANCI OPSKRBE I LOKALNE ROBNE MARKE – Kako povezati OPG s prehrambenom industrijom i turizmom?

Panelisti:

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede; Goran Filipović, član uprave Jadranke d.d.; Marin Pucar, predsjednik uprave Podravke d.d.; Nikola Velicki, RABO d.o.o.; Mijo Pranjić, pobjednik Zlata vrijedan 2017.

Panel-diskusija:

FONDOVI EU U SLUŽBI HRVATSKOG POLJOPRIVREDNIKA

Panelisti: Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU; Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede; Ivan Čupić, LAG Laura; Vjeran Vrbanec, predsjednik uprave HAMAG BICRO-a; Dario Periškić, svinjogojski klaster

Panel-diskusija:

KAKO OSIGURATI POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU U UVJETIMA KLIMATSKIH PROMJENA

Panelisti: Marija Vučković, državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede; Hrvoje Pauković, Hrvatski ured za osiguranje; Marijan Kralj, član uprave Croatia osiguranja; Ivana Tomašević, agrometeorolog (DHMZ); Marijo Puškarić, OPG; Marijan Balić, OPG

Raspored emitiranja na Poljoprivrednoj TV:

Tematska izlaganja

Premijerno emitiranje: 4. listopada u 20 sati

Repriza: 5. listopada u 15.40 sati

Panel:

Kratki lanci opskrbe i lokalne robne marke

Premijerno emitiranje:

5. listopada u 20 sati

Repriza: 6. listopada u 17.23 sata

Panel:

Fondovi EU u službi hrvatskog poljoprivrednika

Premijerno emitiranje: 6. listopada u 20 sati

Repriza: 7. listopada u 17.24 sati

Panel:

Kako osigurati poljoprivrednu proizvodnju u uvjetima klimatskih promjena

Premijerno emitiranje: 7. listopada u 20 sati

Repriza: 8. listopada u 15.40 sati     

Mala škola financija
Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu
  • bljak007:

    Aha, bumo gumbek stisli, pa bu brašno teklo vun.