- Smatram da je povijesni zločin Viktora Orbana što su tako zahladili odnosi između Hrvatske i Mađarske, koji su prije bili odlični - rekao je Peter Magyar, pobjednik mađarskih izbora koji je uspio okončati 16-godišnju neprekinutu vladavinu premijera Orbana, u ponedjeljak poslijepodne na press konferenciji u Budimpešti. - Gledajmo u budućnost i poboljšajmo naše odnose - dodao je i najavio da će hrvatskog premijera Andreja Plenkovića što prije pozvati u posjet.
Peter Magyar, čija je stranka Tisza uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, poručio je da će učiniti sve kako bi ova pobjeda označila početak "novog doba" za zemlju. Na konferenciji za medije rekao je kako rezultat izbora pokazuje da je Mađarska odlučila krenuti u promjenu političkog smjera te jače se okrenuti Europi. Najavio je, međutim, da će Mađarska pod njegovim vodstvom izručiti strane političare - Zbigniewa Ziobra iz Poljske i Nikolu Gruevskog iz Makedonije - koji su u Orbanovoj Mađarskoj našli utočište od kaznenog progona u svojim zemljama. To će učiniti jer bi, kaže, Mađarska od drugih zemalja očekivala da izruče političare koje traži mađarsko pravosuđe.
Vrijedi li taj princip i za hrvatski zahtjev za izručenjem iz Mađarske traženog šefa Mola, Zsolta Hernadija, upitao je na velikoj pressici novinar N1 Hrvoje Krešić. - Imao sam sreće susresti se i razgovarati s gospodinom Plenkovićem. INA-MOL je dugačka priča i imamo lekcije koje treba naučiti. Recimo, platiti sve one naknade štete na međunarodnoj razini koje su dosuđene. Moram provjeriti, znam samo da nije slučajnost da Hernadi nije izručen. Oni su odlučili da Sanader nije bio objektivan, ali da se ne trči pred rudu. Ovo su vrlo povjerljive informacije koje meni nisu poznate, ali čim počnemo s radom ja ću se tome posvetiti - rekao je Magyar.
Na drugo pitanje novinara, koje se odnosilo na kartu tzv. Velike Mađarske u uredu premijera, Magyar je rekao da ne vidi u tome politički revizionizam. Poručio je da Mađarska ima dugu povijest te da se povijesni zemljovidi mogu pronaći na mnogim mjestima, naglašavajući da to ne bi trebalo kvariti odnose sa susjedima. 'Mađarska ima svoju povijest, takve karte mogu se vidjeti na mnogim mjestima. Ne negiramo proteklih tisuću godina', rekao je.
Dodao je da to ne znači teritorijalne pretenzije. 'To nije revizionizam. Ako pomislimo na Austro-Ugarsku monarhiju i razvoj koji se tada dogodio upravo u Hrvatskoj, Dalmaciji i Ugarskoj, mi Mađari sjećamo se toga kao zlatnog doba. Sigurno nismo bili bezgrešni kao što nisu bili ni drugi, ali pogledajmo u budućnost i poboljšajmo naše odnose', zaključio je.
Karta Velike Mađarske odnosi se na prikaz granica Kraljevine Mađarske prije Prvog svjetskog rata, odnosno prije 1920. godine. Tada je Mađarska bila dio Austro-Ugarske Monarhije i obuhvaćala je znatno veći teritorij nego danas. Nakon poraza u ratu i potpisivanja Trianonskog ugovora 1920., Mađarska je izgubila oko dvije trećine svog teritorija i stanovništva.Dijelovi tadašnje Mađarske pripali su susjednim državama, uključujući: Hrvatsku (koja je tada bila u personalnoj uniji s Ugarskom, ali je nakon raspada monarhije postala dio nove južnoslavenske države), Slovačku (danas dio Slovačke), Transilvaniju (danas dio Rumunjske), dijelove Srbije (Vojvodina) te dijelove Ukrajine i Austrije.
FOTO Tuga na licu čovjeka koji nakon 16 godina odlazi s vlasti: Orbán izgledao kao da će zaplakati
Kad su se Peter Magyar i Andrej Plenković susreli na marginama sigurnosne konferencije u Muenchenu prije dva mjeseca, iz kruga Magyarovih suradnika mogli smo neslužbeno čuti da je sastanak prošao srdačno, u vrlo dobrom raspoloženju, ali da nijedna strana nije skrivala da postoji jedan "iritant" u bilateralnim odnosima koji nije lako rješiv i čije će rješavanje vjerojatno zahtijevati "neku vrstu velikog dogovora". Naši izvori nisu izrijekom opisivali taj "iritant", koji već dugo žulja dobre bilateralne odnose dviju zemalja, ali bilo je jasno da se misli na sve oko Mola, upravljačkih prava u Ini, neisplaćene arbitražne presude i sličnog. Iz jednog drugog izvora doznali smo da je na tom sastanku u Muenchenu sredinom veljače premijer Plenković objašnjavao Magyaru važnost Jadranskog naftovoda kao pouzdanog opskrbnog pravca za diverzifikaciju mađarskih potreba za naftom.
Potreba koje su pod Orbanom u potpunosti ovisile o uvozu ruske nafte naftovodom Družba, sve dok krajem siječnja ove godine Družba nije postala neoperativna zbog ruskih razaranja na tlu Ukrajine, nakon čega je Mol silom prilika počeo masovnije uvoziti nerusku naftu preko Janafa, a cijela Europa mogla se uvjeriti da nije problem u Janafu, nego u Orbanovim pokušajima zaobilaženja Janafa. Za razliku od Orbana, Magyar govori da želi smanjiti ovisnost Mađarske o ruskoj nafti i plinu, ali postupno, do 2035. godine. To je zapisano i u izbornom programu Tisze. Očekuje se da će Anita Orban biti ministrica vanjskih poslova u budućoj vladi premijera Petera Magyara, a ona je još 2008. napisala knjigu "Moć, energija i novi ruski imperijalizam", profesionalno je stručna po pitanju ruske politike širenja svog utjecaja u srednjoj Europi putem energetske ovisnosti, i bila je u Magyarovoj delegaciji na sastanku s Plenkovićem u Muenchenu.
Sada, kad je Magyar pobijedio na izborima i postaje novi mađarski premijer, dolazi i vrijeme da se pokuša raditi na načelnom dogovoru s hrvatskim premijerom u Muenchenu. Dobra vijest je da postoji dobra volja i želja za velikim poboljšanjem bilateralnih odnosa. Ali, i u Zagrebu i u Budimpešti očito su svi svjesni da neće biti lakih rješenja. "Neće ići preko noći", kaže jedan naš izvor u Budimpešti, ali, za početak, radit će se na dobroj pripremi kvalitetnog, sadržajnog bilateralnog sastanka, kakvog dugo godina nije bilo između Mađarske i Hrvatske. "Otvara se nova stranica, svakako", rekao nam je jedan upućeni izvor u Zagrebu.
Otvori KEKS Pay
Ne razumijem...Ima li hrvatski premijer kartu Hrvatske koja uključuje Vojvodinu i veći dio BiH kao hrvatsko "zlatno doba"? Kakve su to gluposti "rado se tog sjećamo"?