klimatske promjene

Luke Rijeka i Ploče dio projekta koji istražuje širenje invazivnih vrsta, naročito su ugrožena zatvorena mora kao Jadransko

12.12.2022.
u 08:46

U morima žive razne vrste organizama od kojih se neki, zahvaljujući čovjeku, prenose u područja u kojima ih prije nije bilo i u koja ne bi mogli stići prirodnim putem.

Luke Rijeka i Pula dio su projekta kojim se istražuju moguća širenja invazivnih i štetnih vrsta, kako bi se smanjila ranjivost obalnog područja na klimatske promjene i unos štetnih organizama, a dobiveni podatci poslužit će za izradu nacionalnog plana za njihovo suzbijanje. Projekt razvoja sustava kontrole i obrane luka od unosa stranih vrsta (ProtectAS), vrijedan 3,2 milijuna eura, provodi se od lipnja 2020. do svibnja 2023. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj financira se 85 posto tog projekta, a ostalo je osigurao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U morima žive razne vrste organizama od kojih se neki, zahvaljujući čovjeku, prenose u područja u kojima ih prije nije bilo i u koja ne bi mogli stići prirodnim putem. Oni mogu promijeniti i narušiti ekološke odnose u domaćim zajednicama organizama, negativno utjecati na zdravlje ljudi ili gospodarstvo.  

Budući da se veliki dio prometa odvija morskim putem, u balastnim vodama na brodovima često se prenose i razni morski organizmi, a te nove vrste mogu se održati u novim staništima, postati invazivne i potisnuti domaće zajednice. Njihovu širenju pogoduju klimatske promjene, koje pojačavaju negativne učinke jer pridonose lakšoj i bržoj uspostavi populacija i širenju unesenih vrsta.

Invazivnost unesenih vrsta vjerojatnija je u degradiranim staništima i u zatvorenim morima, kakvo je Jadransko more. Posebno je ugroženo Sredozemno more zbog raspona temperatura, degradiranih staništa, gustoga pomorskog prometa, akvakulture te gusto naseljenih i izgrađenih obala.

Odjel za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, koje je nositelj projekta, provodi interdisciplinarno istraživanje u pločanskoj i riječkoj teretnoj luci, u sklopu kojega se određuju abiotički čimbenici, sastav planktonskih zajednica, prisutnost virusa i patogena. Također se provodi modeliranje morskih struja u lukama na osnovi provedenih mjerenja na terenu.

To će omogućiti određivanje dinamike širenja vrsta u lukama a dobiveni podaci poslužiti za izradu mjera za suzbijanje i smanjenje mogućih štetnih posljedica od unosa stranih i štetnih vrsta na bioraznolikost i morske ekosustave, vodu za kupanje i zdravlje ljudi. Partneri u projektu su Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković iz Rovinja, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Pomorski fakultet u Rijeci.

Cilj štetu od ispuštanja balastnih voda smanjiti na minimun  

Ana Bratoš Cetinić iz Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku rekla je da su terenska istraživanja provedena a o rezultatima zasad nije moguće govoriti budući da analiza još traje, no poznato je da se neke strane vrste, potencijalno invazivne, pojavljuju u našim lukama, te su i sada uočene.

Projektom se želi minimizirati potencijalna šteta, a kao jedan od načina istaknula je mogućnost ispuštanja balastnih voda s brodova na mjestima na kojima se opasnost od širenja štetnih vrsta može svesti na minimum.

Iz riječkog zavoda za javno zdravstvo ističu da je taj projekt važan za zaštitu kvarnerskoga i jadranskog ekosustava. Arijana Cenov iz Odsjeka za mikrobiologiju rekla je da je svaki sudionik projekta odrađivao svoj dio zadataka te da su u riječkom Zavodu obavljene sve mikrobiološke analize uzoraka iz Rijeke i Ploča. Podaci se obrađuju, a svi će rezultati biti objavljeni. 

Projekt će rezultirati dokumentom - Sustav kontrole i obrane luka od unosa stranih vrsta, koji će činiti Protokol za monitoring biotičkih čimbenika u lukama, Plan mjera brzog odgovora na uočavanje stranih vrsta u lukama i Plan mjera suzbijanja i uklanjanja uočenih stranih vrsta u lukama.

Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?