Danas je svima jasno da turizam vođen isključivo gospodarskim interesima, turizam koji ne uzima u obzir brigu o čovjeku i okolišu, dovodi do sezonalnosti, uništavanja prirodnih i kulturnih bogatstava, i u konačnici postaje neuspješan. I to je razlog zašto smo razvoj turizma u Hrvatskoj usmjerili prema održivosti. Održivi turizam nema alternativu – kazala je u Saboru ministrica turizma Nikolina Brnjac predstavljajući prijedlog Strategije razvoja održivog turizma do 2030.
Za ciljeve 1,2 milijardi eura
Za ostvarenje strateških ciljeva i mjera osigurano je, inače, 1,2 milijarde eura, što za javnu turističku infrastrukturu, što za poduzetnike, a to je i dosad najveće strukturirano ulaganje u domaći turizam. Strategija se, pritom, pojasnila je ministrica, temelji na tri stupa održivosti – ekološkoj, ekonomskoj i društvenoj. Oporbeni su imali niz kritika na predloženu Strategiju navodeći pošast apartmanizacije, sezonalnost, uništavanje prirodnih resursa i potpuno zanemarivanje kontinentalnog turizma. Na to upozoravaju i Nikola Grmoja i Marin Miletić iz Mosta te Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku).
– Slavonija, Baranja i Srijem u Strategiji su zapostavljeni, jer su spomenuti samo dvaput, i to u kontekstu zagađenosti zraka. Kontinentalnu Hrvatsku i kontinentalni turizam treba snažnije potencirati – ustvrdili su mostovci, dok je Vukovac navela kako se diljem Slavonije gase poljoprivredna gospodarstva, a turisti mahom jedu uvezenu hranu.
Za Vesnu Vučemilović (HS) Strategija nije ozbiljan dokument, Anka Mrak Taritaš (GLAS) očekivala je da će u Strategiji biti više riječi o klimatskim promjenama, a Branko Grčić (SDP) smatra da su novom strategijom samo dodaju neki novi ciljevi, a još nisu ispunjeni ni svi iz prethodne. Za Davora Bernardića (SD), pak, zbog pogodovanja trgovačkim lancima zapostavlja se ugostiteljstvo. Ideesovka Katarina Nemet rekla je kako je strategija samo lista lijepih želja.
– I nama je cilj bolja suradnja s Ministarstvom poljoprivrede i veća domaća proizvodnja. Cilj nam je da maslinovo ulje, mandarine i lički krumpir nađu svoje mjesto u turističkoj ponudi. Očekujemo rast i ulaganja u turizam na kontinentu – istakla je Brnjac koja je podršku dobivala samo od zastupnika vladajuće većine.
Kako god, na stolu je napokon turistička tema od životne važnosti. Turizam je uz sve njegove dobrobiti i veliki zagađivač, prijetnja za okoliš, lokalnu infrastrukturu i način života. Samo kad je o otpadu riječ, poznato je da u nekim od turistički najopterećenijih destinacija u svijetu, turisti proizvedu i dvostruko više otpada od lokalnog stanovništva
Forsiranje kraćih putovanja
A problemi počinju praktički od trenutka kad moderni nomadi – a njihov broj bi se u idućih tridesetak godina trebao udvostručiti – iskorače iz svojih domova. Naime, ponajveći uzrok emisija ugljika je sagorijevanje fosilnih goriva, a glavno sredstvo turističkih putovanja automobili i avioni. Pritom, recimo, daleka zračna putovanja čine tek oko dva posto turističkih migracija, ali čak 41 posto štetnih emisija koje skrivi turizam. U svijetu se, uz sve mjere koje se poduzimaju oko smanjenja štetnih emisija, razgovara i o nekoj vrsti ograničenja dalekih putovanja. Naravno, samo do trenutka dok se ne približimo ugljičnoj neutralnosti kakvu Europa u više deklaracija predviđa do 2050. Forsiranje kraćih putovanja, naročito željeznicom i automobilima, u međuvremenu bi išlo na ruku domaćem turizmu koji egzistira u zajedničkoj EU državi s četristotinjak milijuna stanovnika. Naravno, pod uvjetom da nova turistička strategija uistinu donese zaokret prema cjelogodišnjem turizmu očuvanih prirodnih i ljudskih resursa, u kojima obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, ekološko upravljanje otpadnim vodama, smanjenju otpada i sl. ne budu izuzetak, nego standard.
Nego koje koristi imaju lokalni stanovnici od all inclusive hotela gdje gosti niti ne izađu van resorta da bi potrošili nešto a kako su svi vlasnici stranci oni će lijepo svu dobit prebaciti u neku drugu državu a mi, što ćemo mi? Gledati druge kako uživaju i zarađuju na našem bogatstvu?