Od 1. srpnja na snazi je nova metodologija procjene kreditne sposobnosti građana, kojom su uvjeti za dobivanje kredita postali znatno stroži. Prve posljedice već su vidljive na tržištu, a o njima je u emisiji na HRT-u govorio Dražen Horvat, stručnjak za kreditno posredovanje iz tvrtke Fintastica.
Horvat je pojasnio da su novim pravilima najviše pogođeni građani s višim plaćama. „Primjerice, netko tko je prije s plaćom od 2000 eura mogao dobiti stambeni kredit od 250.000 eura na 30 godina, sada može računati na najviše 200.000 eura. To znači i do 50.000 eura manje kredita. Kod plaće od 2500 eura razlika je već oko 70.000 eura“, rekao je. Dodao je kako to postaje ozbiljan problem jer cijene stanova rastu, pa je građanima sve teže doći do vlastite nekretnine.
Unatoč strožim pravilima, Hrvatska narodna banka predvidjela je iznimku – do 20 posto kredita može se i dalje odobriti prema starim kriterijima. „Na taj način klijenti ipak lakše dolaze do kredita“, objasnio je Horvat. Potražnja za stambenim kreditima i dalje je prisutna, dijelom zahvaljujući uredbi o povratu dijela PDV-a na kupljene nekretnine. Govoreći o financijskoj odgovornosti, Horvat je istaknuo važnost pravodobne reakcije. „Banke imaju alate kojima mogu pomoći, samo se treba javiti na vrijeme. Najgore je probleme gurati pod tepih. Ljudi se često previše oslanjaju na kratkoročne kredite, minuse i kartice“, upozorio je.
Kao moguća rješenja naveo je moratorij i refinanciranje, a u težim slučajevima i zakonske mjere poput zaštićenog računa. Inflacija je posljednjih godina podigla kamatne stope s 2–2,5 na oko 4 posto, no sada su ponovno u padu i trenutačno se kreću između 3 i 3,1 posto. „To su još uvijek među najnižim kamatnim stopama u Europi, znatno niže od onih iz prošlosti kada su dosezale i 7 ili 8 posto“, istaknuo je Horvat.
Napomenuo je i da banke različito izračunavaju kreditnu sposobnost, zbog čega prednost imaju kreditni posrednici koji surađuju s više banaka. Veliki interes građana izazvao je i povrat do 50 posto uplaćenog PDV-a, koji je moguć za kupce mlađe od 45 godina, uz uvjet da se poštuju propisane cijene i veličine nekretnina te da je ugovor sklopljen do 1. siječnja ove godine.
Kada je riječ o budućnosti, Horvat predviđa usporavanje gotovinskih kredita, dok za stambene ostaje optimističan. „Restrikcije će sigurno imati učinka, no očekujem samo blaži pad ili usporavanje rasta. Kod stambenih kredita sam optimističan jer HNB dopušta 20 posto kredita po starim uvjetima, a kamatne stope i dalje padaju“, zaključio je u razgovoru za HRT.
Kaj nije Vlada rekla da već postoji 600.000 praznih stanova?