Hrvatski zdravstveni sustav i 2025. godinu završio je negativno, s manjkom od 287,6 milijuna eura. Ukupne obveze sustava dosegnule su 2,4 milijarde eura, dok su dospjele obveze iznosile 536,9 milijuna eura, iznijela je Marina Jurković, ekonomska savjetnica Udruge poslodavaca u zdravstvu hrvatske na kongresu UPUZ-a u Vodicama. U sustavu zdravstva bilo je zaposleno 77.378 djelatnika. Prihodi zdravstvenih ustanova rasli su nešto brže od rashoda u odnosu na 2024. godinu. Povećani su za 11,3 %, odnosno za 534,6 milijuna eura u odnosu na 2024.. Istovremeno su rashodi porasli za 10,6 %, odnosno za 533,5 milijuna eura. Iako prihodi još uvijek ne pokrivaju rashode, negativni rezultat poslovanja ipak je blago smanjen – za nešto više od milijun eura, odnosno 0,4%. Unatoč tome, sustav je i dalje pod značajnim financijskim pritiskom zbog rasta ukupnih obveza.
Broj formalno zaposlenih na kraju 2025. povećan je za 481 djelatnika u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, kada se broj zaposlenih promatra kroz obračunate sate rada, vidljivo je smanjenje od 588 zaposlenika, što je zapravo razliku između formalne zaposlenosti i stvarno raspoloživih kapaciteta, smanjenih zbog bolovanja i drugih odsustva. – Udio manjka u prihodima iznosio je 5,5 %, što znači da sustav na svakih 100 eura prihoda, sustav generira 5,5 eura manjka. Taj je pokazatelj ipak nešto povoljniji nego 2024. godine, kada je iznosio 6,1%. Drugim riječima, prihodi pokrivaju manje od 95 % rashoda – navela je M. Jurković.
Kada promatramo prihode po kategorijama zdravstvenih ustanova, bolničke ustanove ostvarile su više od 4 milijarde eura prihoda, uz rast od oko 12 %. I ostale ustanove u sustavu bilježile su rast prihoda. Struktura financiranja pokazuje da najveći dio prihoda dolazi iz HZZO-a – kod bolnica čak 81% , a 12% dolazi iz državnog proračuna. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti udio HZZO-a iznosi 77%, a kod zavoda za javno zdravstvo 52 %, dok značajan dio prihoda ostvaruju i na tržištu. Rashodi su također rasli u svim kategorijama ustanova. Bolnice su ostvarile rashode u iznosu od 4,4 milijarde eura, uz rast od 11,4%. Posebno se ističu specijalne bolnice s rastom rashoda od čak 26%, dijelom zbog ulaganja i projekata financiranih kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).
Najveći dio rashoda i dalje otpada na zaposlene te lijekove i medicinski materijal. Rashodi za zaposlene činili su 53,4 % ukupnih rashoda sustava, dok su lijekovi i potrošni medicinski materijal činili oko 27%. Ukupno je za lijekove i potrošni materijal utrošeno 1,44 milijarde eura. Ukupni negativni financijski rezultat zdravstvenih ustanova iznosio je 287,5 milijuna eura. Bolničke ustanove same su ostvarile manjak od 301,2 milijuna eura, što pokazuje da upravo bolnice nose najveći teret financijske nestabilnosti sustava. Posebno su pod pritiskom opće bolnice, koje su ostvarile najveći pojedinačni doprinos manjku, u iznosu od 144,3 milijuna eura.
S druge strane, određene kategorije ustanova ostvarile su poboljšanje poslovanja. KBC-ovi, kliničke bolnice i klinike, unatoč negativnom rezultatu od 107,9 milijuna eura, poslovali su bolje nego prethodne godine, uz poboljšanje od 30,4 % tj. 47 milijuna eura. Domovi zdravlja prešli su iz negativnog u pozitivno poslovanje, ostvarivši višak od nešto više od 19 milijuna eura. Ukupne obveze zdravstvenog sustava na kraju 2025. godine dosegnule su 2,4 milijarde eura, što predstavlja rast od 13,4 %. Gotovo 95 % tih obveza odnosi se na bolnički sustav. Dospjele obveze povećane su za 3,2 %, odnosno za 16,4 milijuna eura.
– Trend rasta duga nastavljen je i tijekom 2026. godine. Dug bolnica krajem travnja dosegnuo je 720 milijuna eura, od čega je 470 milijuna bilo dospjelo. Rokovi plaćanja dodatno su se pogoršali u odnosu na prošlu godinu pa se kod općih bolnica kreću između 180 i 350 dana, s prosjekom od oko 270 dana, a kod kliničkih bolnica prosječno 220 dana – iznijela je M. Jurković. Tijekom 2025. godine iz državnog proračuna osigurana su dodatna sredstva za sanaciju dijela dugova zdravstvenih ustanova: 74,5 milijuna eura u lipnju, 80 milijuna eura u rujnu te dodatnih 154 milijuna eura kroz rebalans proračuna u listopadu za saniranje dijela duga prema veledrogerijama.
– Ključni pokazatelji zdravstvenog sustava u 2025. godini pokazuju rast prihoda i rashoda, ali i nastavak negativnog financijskog rezultata. Najveće rashodovne stavke ostaju troškovi zaposlenih te lijekova i medicinskog materijala, koji zajedno čine gotovo 80% ukupnih rashoda sustava. Unatoč blagom poboljšanju pojedinih pokazatelja, zdravstveni sustav i dalje ostaje pod snažnim financijskim pritiskom, osobito bolnički sektor – zaključak je UPUZ-ovog pregleda financijskog poslovanja zdravstvenih ustanova.
Otvori KEKS Pay
