Počelo je provođenje važnih prometnih i infrastrukturnih projekata koji će ubrzati promet u Sloveniji, piše Bauštela.hr. Ogorman korak je izgradnja Treće razvojne osi gdje je aktivno više gradilišta. To je jedan od najvećih projekata u državi, no ne zaostaje ni izgradnja druge cijevi poznatog tunela Karavanke. I, koji se izvodi između dvije države. Radovi na Trećoj razvojnoj osi i dalje traju no dio posla je završen. Dok su radovi na dionici B uz Škalsko jezero, koji uključuju vijadukt i novu trasu regionalne ceste Velenje-Škale, započeti u ožujku 2023. godine dočekali svoj završetak, na dionici C još se radi. Ta trasa duga 2,7 kilometara između Gaberki i Škalskog jezera uključuje tri viadukta, devijacije cesta, podvožnjake, retencijske bazene i potporne konstrukciji, a trebala bi se otvoriti u rujnu 2028. godine.
Ostala je nedovršena i dionica H koja obuhvaća priključak Škale, tunel Konovo i vijadukt Konovo, pri čemu je dio trase otvoren krajem 2025., a prvi idući korak je puštanje novog tunela u promet. Dionica E, duga 7,25 kilometara, uključuje 20 građevinskih objekata, dva tunela i deset vijadukata, te bi trebala biti završena u listopadu 2029. godine. Tvrtka Dri, koja je izvođač radova na dijelu Treće razvojne osi-sjever i jug, napisala je kako os-sjever obuhvaća izgradnju nove četverotračne ceste od čvora Šentrupert na autocesti A1 preko Velenja do čvora Slovenj Gradec jug, ukupne duljine 31,5 kilometara.
Podijeljena je na dionicu od 14 kilometara do Velenja jug i dionicu od 17,5 kilometara do Slovenj Gradec jug, koja uključuje dionice Gaberke, Jenina, Škalsko jezero, Konovo, Škale, Velunja i Podgorje. Planirana je izgradnja brojnih objekata, uključujući mostove, vijadukte, tunele, priključke, galerije, nadvožnjake i podvožnjake te odmorište Podgorje, kako piše na stranicama izvođača. Kad se pak govori o Trećoj razvojnoj osi-jug, projektirana je kao četverotračna brza cesta duljine 48,6 kilometara i također je podijeljena na dva dijela. Prva dionica od spoja s autocestom Ljubljana–Obrežje kod Novog Mesta do spoja Maline duga je 17,9 kilometara i uključuje nadzemne spojeve, vijadukte, mostove, natkrivene iskope, tunel ispod Gorjanaca, nadvožnjake, podvožnjake te odmorišta.
Druga dionica od Malina do graničnog prijelaza u Metlici ili čvora Črnomelj jug, duljine 30,7 kilometara, obuhvaća mostove, vijadukt, ekodukte, čvorove, račvanje, natkrivene iskope, nadvožnjake, podvožnjake, parkirališta za kamione i odmorišta, što je također navedeno na stranicama slovenske tvrtke Dri. Još jedan ogroman projekt u Sloveniji je i izgradnja druge cijevi tunela Karavanke. Nakon tri i pol godine iskapanja probijena je na austrijsku stranu, a gradilište je u fazi završnih radova.
Tunel je dug 7,9 kilometara, pri čemu slovenska dionica iznosi oko 3,5 kilometara, a austrijska 4,5 kilometara. Glavni građevinski radovi na slovenskoj strani dovršeni su, a preostaju završni elektroinstalacijski i soboslikarski radovi, uz očekivani završetak radova iduće godine. Nakon puštanja nove cijevi u promet slijedi rekonstrukcija stare, izgrađene između 1987. i 1991., koja bi trebala trajati do 2029., tijekom čega će promet biti preusmjeren u novu cijev.
Otvori KEKS Pay
