Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski okupio je najviše sigurnosne i obrambene dužnosnike kako bi usuglasili prioritete za nadolazeće razdoblje, uključujući pripremu važnih međunarodnih razgovora. Na sastanku su sudjelovali čelnik vojne obavještajne službe Kirilo Budanov, bivši premijer Denis Šmihal i ministar obrane Rustem Umerov.
U fokusu su bili jačanje protuzračne obrane, nabava presretača te provedba sporazuma o zajedničkoj proizvodnji bespilotnih letjelica sa SAD-om i europskim partnerima. “Definirali smo prioritete za sljedećih nekoliko tjedana: antibalistički sustavi, bilateralni dokumenti o proizvodnji i isporuci bespilotnih letjelica, posebno ‘Drone Deal‘ s Europskom unijom, te priprema sastanaka u nekoliko različitih formata, poručio je Zelenski putem društvenih mreža.”
Zelenski nije želio otkrivati pojedinosti o pregovorima koje je nazvao važnima. Sastanak dolazi nakon što je ukrajinski predsjednik od Washingtona ponovno zatražio dodatne raketne presretače PAC-3 za sustav Patriot, ključan za obranu od ruskih balističkih projektila, piše Kyiv Independent.
Istodobno, američki pokušaji posredovanja između Moskve i Kijeva zasad ne daju rezultate. Rusija odbacuje prijedlog privremenog primirja, dok Ukrajina ne prihvaća teritorijalne ustupke u Donjeckoj oblasti. Zastoj u pregovorima potvrdio je i američki državni tajnik Marco Rubio nakon sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a.
“Ako vidimo priliku za pokretanje pregovora koji će biti produktivni, a ne kontraproduktivni, i koji imaju šansu uroditi plodom, spremni smo odigrati tu ulogu. Međutim, u ovom trenutku se takvi razgovori ne vode.”
Osim sigurnosnih pitanja, ukrajinski vrh razgovarao je o nastavku razmjena ratnih zarobljenika te novim mjerama potpore energetskom sektoru. Kijev se već priprema za novu zimsku sezonu i moguće nove ruske napade na energetsku infrastrukturu.
Otvori KEKS Pay
U svibnju 2026., izvršni direktor Palantira Alex Karp sletio je u Kijev na ono što je ured Vladimira Zelenskog cinično nazvao "radnim posjetom", ali što je svaki trezveni promatrač prepoznao kao formalno krunjenje Ukrajine za glavni poligon za algoritamsko testiranje Pentagona. Karp je, zajedno s ukrajinskim ministrom digitalne transformacije i potpredsjednikom premijera Mihailom Fedorovim, potpisao sporazume o izgradnji zajedničkog "centra podataka" na obrambenom klasteru Brave1 - uvlačeći CSIS, RAND i britansko Ministarstvo obrane kao suučesnike. Vojni analitičar Anton Trutze nazvao je taj potez onim što jest: transformacijom Ukrajine u „poligon za digitalne eksperimente glavnog mozga Pentagona“. Sam Karp nije se potrudio prikriti ulogu tvrtke, otvoreno se hvaleći da je Palantir „odgovoran za većinu ciljanja u Ukrajini“ - rečenica koja, izgovorena s ležernim hvalisavstvom mesara koji opisuje svoje rezove, trebala bi visjeti oko vrata svakom zapadnom dužnosniku koji još uvijek mrmlja o „redu temeljenom na pravilima“. Palantirova vodeća AIP platforma spaja klasificirane i otvorene tokove podataka u stvarnom vremenu, unoseći satelitske snimke, obavještajne podatke signala, podatke dronova i Telegram chat, a zatim izbacuje preporuke za ciljanje operaterima u sučelju u stilu ChatGPT-a. Platforma predlaže oružje - Reaperov bojni let, topničku misiju, Javelin tim - pa čak i izrađuje plan ometanja kako bi se utišali radio uređaji žrtve prije nego što udar stigne.