Mogu li se u Hrvatskoj dogoditi katastrofalne poplave poput onih u Njemačkoj, Belgiji i Kini, s izgubljenim ljudskim životima i golemim financijskim štetama? U Hrvatskim vodama ističu da apsolutne sigurnosti od pojave poplava – nema. Sve ovisi o prirodi.
Korisne zelene površine
Ulaganjem u razvoj sustava obrane od poplava i gradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina rizici od poplava mogu se smanjiti na prihvatljivu razinu. No, postoje i načini obrane od oborinskih voda o kojima se malo govori. Neki bi ih nazvali i alternativnima. Jedan od njih su – kišni vrtovi. Pojednostavnjeno, riječ je o zelenim površinama koje kao spužve upijaju padaline i sprečavaju da se kanali prebrzo napune vodom. Takav zeleni, integralni sustav gospodarenja oborinskim vodama funkcionira u Puli. U taj istarski grad prošlog su tjedna, kad su poplave bile top-tema, dolazili predstavnici drugih gradova kako bi na samome mjesta vidjeli kako kišni vrtovi funkcioniraju u praksi. Glavni oborinski kanal u gradu, star više od 100 godina, iz vremena Austro-Ugarske, u nizvodnom je dijelu rekonstruiran i ugrađen je sustav zapornica kojim se može upravljati i preko mobitela. Taj je dio na neki način konvencionalan, ali s najmodernijim sustavom upravljanja, dok kišni vrtovi usporavaju dotok oborinske vode za jačeg intenziteta padalina u glavni kanal koja kasnije otječe u more. Posljednjih pet godina u gradu više nemaju poplave. Pri dizajniranju kišnih vrtova važno je napraviti kvalitetnu analizu zemlje i drenažu te odabrati biljke koje i djelomično čiste atmosferske vode s pomoću korijenja. Sade se uglavnomukrasne trave koje mogu podnijeti i po tri mjeseca suše, ali i po tri mjeseca močvarnih uvjeta. Kose se samo jedanput godišnje.
Tatjana Uzelac iz Pule, koja je dobila godišnju nagradu Hrvatske komore inženjera građevinarstva, kaže nam da su u novu nacionalnu strategiju za razvoj zelene infrastrukture uključeni i kišni vrtovi kao novi način zaštite od poplava i klimatskih promjena. – Treba se što više prilagođavati prirodi i prirodnim načinom rješavati odvodnju – smatra. Po cijeloj Europi uređeno je na tisuće takvih sustava, no u Hrvatskoj se teško i sporo probijaju. U Zadru je uvedena kombinacija više rješenja, među kojima su i kišni vrtovi. U općini Stupnik također su se odlučili za koncept oborinske odvodnje koji je u skladu sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama Hrvatske koristeći tzv. water sensitive urban design. Pomak bi mogao donijeti EU projekt „STREAM – Strategic development of flood management“, čiji je cilj smanjivanje šteta nastalih od poplava preventivnim mjerama. Urbanizacija je dovela do povećanja nepropusnih površina koje sprečavaju da se voda procjeđuje u zemlju. Osim toga, nakon suša tlo je toliko tvrdo da voda preko njega protječe kao po betonu. Urbanizacijom su smanjene površine pod zelenilom, a kišni vrtovi zelenilo djelomice vraćaju te povoljno djeluju na zdravlje stanovništva. Uz uređenje kišnih vrtova, ispituju se i novi materijali, poput poroznih betona i asfalta te sloja mineralne vune koji bi pročišćavao i prikupljao vodu. Zelene tehnologije u sprečavanju poplava zagovaraju i neki domaći znanstvenici, koji ističu da se u posljednjih 20 godina u svijetu postupno uvode nova rješenja gospodarenja vodama u urbanim područjima, tzv. održivi sustavi urbane odvodnje oborina. Uz kišne vrtove uređuju se i tzv. zeleni krovovi na zgradama na vrhu kojih rastu biljke. Inače, Hrvatske vode upravljaju s više od 30.000 kilometara vodotoka I. i II. reda, 4100 km nasipa, 900 km lateralnih kanala, 60 višenamjenskih akumulacija, više od 40 brdskih retencija, pet velikih prirodnih retencija, dva velika spojna kanala te velikim brojem manjih regulacijskih i zaštitnih građevina.
Nizvodno od Zagreba – loše
– Sve je veći utjecaj klimatskih promjena širom svijeta, ali i na području Hrvatske. Sve se učestalije izmjenjuju ekstremno sušna i ekstremno kišna razdoblja. Sve to odražava se i na hidrološke cikluse vodotoka tijekom godine te su sve učestalije pojave velikih vodnih valova. Tako su u posljednjih 20-ak godina na gotovo svim rijekama u Hrvatskoj premašeni maksimalno zabilježeni vodostaji u povijesti. Više gotovo nema pravila za pojavu velikih vodnih valova. Mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku i u bilo kojem dijelu Hrvatske, što dodatno povećava rizik od poplava – ističu. Analize provedene za pripremu Strategije upravljanja vodama pokazale su da poplave potencijalno ugrožavaju oko 15% kopnenog teritorija. Veći dio teritorija Hrvatske je zaštićen, ali s različitim razinama sigurnosti. – Grad Zagreb sa sustavom podsljemenskih retencija za zaštitu od bujičnih potoka s Medvednice te sa širokom savskom inundacijom i visokim nasipima zaštićen je od pojave tisućgodišnje velike vode, ali nizvodno od Zagreba mnoga područja imaju nižu razinu sigurnosti od potrebne. Od većih gradova u Hrvatskoj nedovoljno je zaštićen jedino Karlovac – doznajemo u Hrvatskim vodama.
Video: Apokaliptični prizori iz Njemačke
