Izjave pape Franje izazivaju kod mnogih vjernika i ateista oduševljenje pa i posljednja iz Sikstinske kapele tijekom krštenja upućena majkama, neka slobodno doje djecu u crkvi. Teško da će danas i kod puritanaca gole grudi majke koje hrane dijete izazvati sablazan, no papinu poruku ne treba tumačiti kao doslovan poziv majkama da redovito na misi doje djecu, ističu naši sugovornici, nego kao poruku da se dojenja u javnosti, ali i u sakralnom prostoru, kad je ono nužno, ne treba sramiti.
Bebe jedu svaka tri sata
Ali to ne znači da bi crkva, kinodvorana, stadion..., slažu se pedijatri, trebali postati redovita i uobičajena mjesta za dojenje. Doc. dr. Frane Staničić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i predavač kolegija “Religija, pravo i društvo” ističe da je papa poslao poruku da je dojenje prirodna stvar i da Crkva nema ništa protiv dojenja djece u sakralnom prostoru, koje se ne može izjednačavati s golotinjom, jer mu namjena nije seksualna, nego hranjenje djeteta.
Kada bi bilo zabranjeno, to bi značilo, kaže, da majke koje nemaju kome ostaviti dijete ne mogu ići na misu s njim i nahraniti ga u crkvi. Pedijatar i klinički imunolog prim. dr. Darko Richter iznosi opasku da bebe, pa i najmanje novorođenče, jedu svaka dva i pol, tri sata, tako da nije nužno dijete dojiti u crkvi na misi jer i dalje stoji preporuka pedijatara da je dijete najbolje nahraniti u miru doma, pa onda ići s njim vani. Naravno, ako je nužno, slaže se, može se dijete nahraniti u sakristiji ili može majka u crkvi sjesti sa strane, na mjestu gdje ima mir za sebe i dijete i nahraniti ga jer dojenje nije samo hranjenje nego i povezivanje majke i djeteta.
– Papa je htio poslati poruku majkama djece koja su plakala da se ne obaziru na to što su u crkvi i da ih mogu nahraniti, no djeca ne plaču samo kad su gladna nego plaču i u dobi s tri mjeseca i zbog grčeva i neće ih tada umiriti dojenje. Ni crkva, ni kinodvorana, ni stadion nisu mjesta gdje treba dojiti dijete, osim u nuždi, jer je preporuka da je dijete najbolje dojiti u mirnoći doma – ističe dr. Richter. Dodaje da danas ima i toga da ljudi misle da se mora otići u crkvu i pokazati drugima dijete iako u zatvorenim prostorima, gdje je velik broj ljudi, cirkulira i više klica, kojima djecu ne treba izlagati ako nije nužno. Papine riječi shvaća kao pokazivanje brige za majke i djecu.
Sociolog religije prof. dr. Ivan Markešić tumači da je papa porukom o dojenju pokazao usmjerenost na obitelj, na majčinstvo te poručio da se majke ne trebaju stidjeti dojiti dijete u javnosti.
– Nije to poruka da sad sve majke vade dojku u crkvi i doje dijete, nego njome papa želi razbijati predrasude da je grijeh i sramota da majke u sakralnom prostoru izlažu grudi pogledima jer je važnije da nahrane dijete od toga što će im grudi u crkvi biti izložene pogledu. Tu nema ničeg sramotnog – kaže Markešić.
Otvaranje Crkve obitelji
Pedijatrica dr. Diana Puževski dijeli mišljenje kolege Richtera.
– Papinu izjavu shvaćam kao otvaranje Crkve prema obitelji i da crkva ne bude prepreka roditeljima s malom djecom da mogu dijete podojiti u njoj, kad je prazna ili tijekom mise ako je dijete jako uznemireno. No to treba biti izuzetak, a ne pravilo da sada roditelji idu propagirati redovito dojenje tijekom mise. Nije danas sablazan u javnosti dojiti dijete, uostalom u zapadnoj kršćanskoj civilizaciji svuda su slike Madone s djetetom, ali majka i dijete trebaju mir tijekom dojenja. Nije preporuka da idu na misu redovito dojiti dijete niti je to potrebno – kaže dr. Diana Puževski jer, kao i dr. Richter, ističe da se i najmanja djeca doje svaka dva i pol, tri sata. Naravno da se, kaže, u nuždi dijete može podojiti i na misi, u sakristiji ili na mjestu gdje majka i dijete imaju svoj mir.
Sve u mjeri i granici ukusa.