Zabrinuti ste jer je vaš mališan dobio visoku temperaturu ili se osuo po tijelu, u dvojbi ste do kada je najispravnije dojiti ili se vaš školarac žali na stalne glavobolje? Ako ste odgovore na pitanja vezana uz zdravlje odlučili potražiti na internetu, velike su šanse da će vam biti ponuđen neki od odgovora što ih je tijekom 14 godina na upite brojnih roditelja dao zagrebački pedijatar, alergolog i klinički imunolog prim. dr. Darko Richter s KBC-a Zagreb.
Prvi savjet na internetu dr. Richter napisao je 2002. na poticaj kolegice, a do danas je skupio „zbirku“ od više od 12 tisuća odgovora. Ono što ga čini jedinstvenim jest što odgovori, uz objašnjenja stručnog merituma, nerijetko sadržavaju i njegov komentar, zbog čega ga jedni proglašavaju genijalnim doktorom i uspoređuju s dr. Houseom, a druge pak njegov cinizam vrijeđa.
Turistički aranžman
– Za koliko dana mogu biti gotovi alergotestovi iz krvi?
“To morate pitati laborante, mogu biti gotovi isti dan, a mogu biti gotovi i za 20 godina.”
– Poštovani, imam kvržicu na glavi, iza uha, tvrdu na dodir, veličine graška. Neko sam vrijeme osjećao laganu bol na dodir oko nje (više ne). Što bi to moglo biti?
“Ne znam.”
“Gornja dobna granica za dojenje ne postoji. Neki bi se dojili i nakon što dobiju vozačku dozvolu, no takvi, nakon što ih majka odbije, obično sišu prst, a kasnije razvijaju tzv. analno-oralne crte ličnosti ili jesu takva ličnost. U društvima koja žive istinski u prirodi majke doje dok se ne rodi novo dijete, obično 2-3 godine. Dijete nakon 6 mj., kada nekako simultano gubi refleks automatskog gutanja i niknu mu zubi, počne jesti meku ili pasiranu ili prethodno sažvakanu hranu (u društvima koja žive istinski u prirodi) i dojenje pomalo gubi na značenju. Ipak, ono zadržava vrlo veliku nutritivnu ulogu u primitivnijim društvima, dok u tehnološki razvijenim sredinama ta uloga nije bitna.
U imunološkom smislu bitno je dojiti, ali dojiti, bez dodataka umjetnog mlijeka ili bilo čega drugoga, barem 4-6 mjeseci, potom diversificirati prehranu. U nutritivnom smislu gotovo da danas i nije bitno dojiti. Ima i psihološki aspekt i tog ranog dojenja, kao i predugog dojenja. Predugo dojenje nema nikakvu nutritivnu ulogu, nikakvu imunološku ulogu, a uzgaja analno-oralne tipove. A koja je gornja granica? Kada uočite analno-oralne crte, gotovo je. S time da analno-oralnih tipova ima i bez predugog dojenja. Većina političara, po mojem mišljenju, bila je malo predugo dojena.”
Ovo su samo neki od odgovora dr. Richtera o kojima se na internetu vode žestoke polemike.
– Kad god imaš stav o bilo čemu, onda si kontroverzan jer ljudi su danas naučeni da nemaju stav, pa čak i da ne smiju imati stav. Ja imam stav, a danas je to neobično – kazuje dr. Richter i dodaje kako njegove odgovore treba gledati i u kontekstu trenutka u kojem je na njih odgovarao. Danas bi možda na isto pitanje odgovorio drugačije jer se drugačije osjeća i druge su okolnosti. Najvažnije mu je da je dao odgovor na stručni meritum pitanja. Mlađi kolege znali su mu priznati da su se informirali ili proširivali gradivo za ispit ili za život čitajući njegove odgovore.
Studij medicine dr. Richter završio je 1979. kao jedan od najboljih u svojoj generaciji, u indeksu je imao samo jednu četvorku. Po završetku Klasične gimnazije u Zagrebu razmišljao je da upiše studij strojarstva, no na nagovor oca liječnika odlučio se okušati na medicini. Na prijamnom je ispitu briljirao, bio je prvi zajedno sa Živkom Pavletićem, danas poznatim hematologom u Americi. Prijavio se za nekoliko specijalizacija, primili su ga na internu i pedijatriju. Odabrao je pedijatriju jer je, kaže, to jedina struka uz ginekologiju koja se bavi i zdravljem pa uz kurativni ima i preventivni dio.
– Mislio sam, ako mi u životu nešto ne bude odgovaralo, uvijek se mogu utješiti da sam se okrenuo u pozitivnom pravcu. Nitko mi ne može reći da me privukao sjaj interne koja slovi kao kraljica medicine – govori dr. Richter u čijem se bogatom životopisu nalazi i podatak da je prvi pedijatar u koji je u Hrvatskoj intubirao dijete izvan novorođenačke dobi. Do mirovine su mu ostale još četiri godine, a kako vrijeme odmiče, sve je manje zadovoljan strukom koju je odabrao i njezinim tretmanom u društvu.
– Nikada nije bilo tako malo djece, a istovremeno vladalo takvo iskorištavanje prava na zdravstvenu skrb – kazuje dr. Richter koji uzroke vidi u činjenici da je zdravstveni sustav za građane prividno besplatan pa se ponašaju potpuno neracionalno.
– Kod nas vlada mentalitet turističkog paketa. Kada uplatite ljetovanje u nekom hotelu, u paketu dobijete doručak, ručak, pa poslijepodne u pet sati čaj i vi odlazite s plaže kada je najljepše samo da biste popili taj konzervans jer je on dio paketa. Isto se događa u zdravstvu. Ljudi imaju paket pa se ponašaju kao da su u hotelu. Tipa, odabrat ću vrijeme za posjet doktoru koje meni odgovara, strpjet ću se do devet navečer pa neću otići svome liječniku, već u bolnicu na hitnu. Ili, nisam bolestan kada je lijepo vrijeme i kada sam na roštilju s prijateljima. Zna se dogoditi da pacijent dođe s uputnicom za hitnu ambulantu koju je dobio prije pet dana, pa što je tu hitno? S druge strane, ljudi su pretili, previše se puši, tlak se ne kontrolira kako treba – kazuje dr. Richter i upozorava kako se na isti način ponašaju i kad su pitanju njihova djeca.
– Čim dijete dobije temperaturu, odmah se trči u bolnicu. A ako mu tamo liječnik ne da lijek ili pregled ne poprati pretragama, roditelj nije sretan. Dok sam bio dijete nikada, nisam bio kod doktora, a bio sam jednako bolestan kao i djeca koja su stalno na hitnoj – govori dr. Richter. Posebice je zabrinjavajuća poplava glavobolja, bolova u trbuhu, padanja u nesvijest i sličnih psihosomatskih problema kod djece. A sve se to događa zato što nismo naučili komunicirati.
– Ne možemo izgraditi zdravo društvo bez uvažavanja kršćanskih temelja. Vi ne morate vjerovati u Boga, ali nezamislivo je da se zbog toga ruše temelji društva koji počivaju na pravilima koja bismo mogli sažeti kao deset zapovjedi. Djeca danas ne poštuju roditelje, navodi ih se da traže svoja prava od roditelja, ali ne i od društva. Događa se to sve češće i posljedica je sve bolesnija generacija mladih koja nema s kim rješavati konflikte – ističe dr. Richter.
Djeca otrovana kanabisom
Ljuti ga što medicina od idealističke postaje socijalna djelatnost, sve više sociopatska struka, a posebice ga ljute političari koji se, kako bi pridobili glasove, hvale da su probali marihuanu ili ostavljaju dvosmislene odgovore. A u hitnoj ambulanti mjesečno vidi nekoliko djece toksicirane kanabinoidima. Upozorava i ističe kako eksperimentiranje s drogama kod djevojčica počinje u 6., a kod dječaka u 7. razredu osnovne škole. Stoga je, kaže, neodgovorno i neznalački tu nastavnu jedinicu staviti u prvi razred srednje škole, kako je predloženo nacionalnim kurikulumom u međupredmetnoj temi o zdravlju.
Dr. Richter smanjio je svoju aktivnost na internetu, danas odgovara samo na pitanja vezana uz alergije, astmu i cijepljenja.
– Možemo razgovarati samo o tome treba li cijepljenje biti obavezno ili dobrovoljno. Ali da je cijepljenje dobro, to je nesporno. Ljudi koji ne žele cijepiti sebe ili svoju djecu trebali bi platiti dodatno osiguranje jer necijepljenjem preuzimaju dodatni rizik – kaže.
>>Francuzi imaju najmanje povjerenja u cjepiva
Izvrstan liječnik i pravi hrvatski dr. House. Uzeo je nalaze moga sina koje doslovno ni jedan drugi liječnik nije pogledao u cjelini i pregledao ih od A do Ž te nakon svih pretraga koje smo napravili konačno dao točnu dijagnozu - koju ni jedan drugi liječnik nije "pogodio" (a susreli smo se s njih najmanje tridesetak, svih mogućih specijalizacija). Time smo izbjegli još desetine drugih, ne baš benignih pretraga, plus pravi savjet što činiti. Sin mi je danas zdrav momak. :) Zahvaljujem Vam i ovim putem, dr. Richter. Lijep pozdrav!