Donald Trump više ne skriva ambiciju da Iran slomi silom. Dok pregovori tinjaju, a diplomacija tek glumi život, američka vojna mašinerija gomila se oko Perzijskog zaljeva kao da odbrojava posljednje minute do udara. U Washingtonu se govori o „90-postotnoj vjerojatnosti vojne akcije“, u Tel Avivu se podiže razina pripravnosti, a u Teheranu se kopaju dublji bunkeri i učvršćuju podzemni objekti. Ako Trump krene, to neće biti ograničeni napad ni simbolična demonstracija sile, nego pokušaj strateškog lomljenja Irana – potez koji bi mogao zapaliti cijeli Bliski istok u ime sigurnosti Izraela i promjene režima u Teheranu, s posljedicama koje bi daleko nadilazile granice same regije. Trump sve otvorenije pokazuje da je spreman učiniti ono što njegovi protivnici nazivaju pokušajem uništenja Irana kao regionalne sile – ne zbog iranskih prijetnji samih po sebi, nego u okviru dugoročne sigurnosne doktrine koja u konačnici štiti interese Izraela i američkih saveznika na Bliskom istoku. Dok diplomatski razgovori formalno traju i Washington poručuje da je rješenje još moguće kroz pregovore, paralelno se provodi intenzivno vojno pozicioniranje, kao da se priprema teren za kampanju širokih razmjera. Istodobno Iran i Rusija, daleko od diplomatskih dvorana, provode zajedničke pomorske vojne vježbe u Omanskom zaljevu i sjevernom Indijskom oceanu, demonstrirajući koordinaciju mornaričkih snaga i poručujući da potencijalni sukob s Iranom ne bi bio izoliran incident, nego događaj s ozbiljnom geopolitičkom težinom.
Strahovi od neposrednog američkog napada dodatno su porasli nakon pojačane vojne aktivnosti uočene sredinom tjedna. Prema pisanju Axiosa, savjetnik predsjednika Donalda Trumpa izjavio je da postoji „90-postotna vjerojatnost vojne akcije“ protiv Teherana u nadolazećim tjednima, nakon krhkih nuklearnih pregovora održanih u Švicarskoj. Otvoreni obavještajni izvori (OSINT) zabilježili su iznimno gust zračni promet iznad Sredozemlja – dan koji su analitičari opisali kao jedan od najprometnijih za američko ratno zrakoplovstvo u Europi u novijoj povijesti. Oko deset tankera KC-135 letjelo je iznad Sredozemnog mora, uz španjolsku obalu, osiguravajući zračno nadopunjavanje gorivom za borbene i transportne zrakoplove koji su u neprekidnim rotacijama preusmjeravani prema bazama na Bliskom istoku. dok su transportni zrakoplovi C-17 u neprekidnim rotacijama prevozili ljude i opremu prema bazama na Bliskom istoku. Sasvim sigurno prema tvrdnje analitičara kako je, svaka operacija protiv Irana vjerojatno bi bila velika, višednevna ili višemjesečna kampanja, bliža ratu širokih razmjera nego ograničenom udaru. U igri je i scenarij zajedničke američko-izraelske operacije. Američko gomilanje snaga uključuje dva nosača zrakoplova, desetak ratnih brodova, stotine borbenih zrakoplova i više sustava protuzračne obrane. Više od 150 vojnih teretnih letova prebacilo je oružje i streljivo u regiju, uključujući desetke aviona F-35, F-22 i F-16 raspoređenih u vrlo kratkom roku.
The Wall Street Journal istodobno navodi da iransko vodstvo i dalje traži sporazum s Washingtonom, ali se paralelno priprema za njegov neuspjeh: raspoređuje snage, jača zaštitu nuklearnih postrojenja i pooštrava unutarnje sigurnosne mjere. U tom kontekstu, ruski ratni brod uplovio je u Hormuški tjesnac i pristao u luci Bandar Abbas uoči zajedničkih vojnih vježbi Irana i Rusije u Omanskom moru i sjevernom Indijskom oceanu. Ta demonstracija vojne suradnje dolazi u trenutku kada se američki nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln nalazi uz obalu Omana, a očekuje se i dolazak nosača USS Gerald R. Ford s pratećom udarnom skupinom.
Američki mediji izvještavaju da je vojska obavijestila Bijelu kuću o spremnosti za pokretanje napada već tijekom vikenda, iako konačna odluka još nije donesena. Trump je, prema navodima izvora, na privatnim sastancima vagao argumente za i protiv vojne akcije, provodeći sate u konzultacijama sa savjetnicima i saveznicima. Pentagon istodobno nastavlja slati dodatne ratne brodove, sustave protuzračne obrane, uključujući Patriot, te podmornice u regiju, dok dio snaga taktički premješta kako bi smanjio ranjivost u slučaju iranskog odgovora. Istodobno u Izraelu je stanje visoke pripravnosti već tjednima na snazi. Prema pisanju lista Maariv i drugih medija, razina spremnosti raste iz dana u dan. Izraelski izvori tvrde da su Sjedinjene Države bliže napadu nego sporazumu te da je opseg već raspoređenih snaga dovoljan za pokretanje velike ofenzive. Procjene u Tel Avivu polaze od pretpostavke da bi Iran u slučaju američkog napada odgovorio lansiranjem projektila na izraelski teritorij, bez obzira na izravno sudjelovanje Izraela u operaciji. Izraelski Premijer Benjamin Netanyahu naložio je Zapovjedništvu domaće fronte pripreme za rat, a sastanci sigurnosnog kabineta održavaju se iza zatvorenih vrata. Izraelski mediji govore o mogućnosti intenzivne, tjednima duge kampanje koja bi predstavljala najveću prijetnju iranskom režimu u posljednjim desetljećima. U takvom scenariju Izrael ne bi ostao po strani, nego bi se, prema vlastitim procjenama, pridružio Washingtonu.
S druge strane, Iran demonstrira odlučnost. Osim najavljenih raketnih lansiranja u južnim regijama, Teheran provodi i zajedničku pomorsku vježbu s Rusijom, čime šalje poruku da nije izoliran. Nakon nedavnih vježbi Korpusa islamske revolucionarne garde u Hormuškom tjesnacu, satelitske snimke pokazuju dodatno utvrđivanje osjetljivih vojnih lokacija, podizanje betonskih zaštita nad novim objektima te zakapanje i učvršćivanje tunelskih ulaza u blizini nuklearnih postrojenja. Raketne baze oštećene u prethodnim sukobima su popravljene, a dio infrastrukture premješten pod zemlju.
Regionalna dimenzija dodatno komplicira sliku. Postoje procjene da bi Hezbollah u Libanonu, kao i Huti u Jemenu, mogli biti aktivirani u slučaju otvorenog rata, osobito ako bi Sjedinjene Države izvele opsežan napad. Takva eskalacija ne bi ostala ograničena na iransko-američki front, nego bi zahvatila šire područje Levanta i Perzijskog zaljeva, s posljedicama za globalnu energetsku sigurnost i pomorski promet kroz Hormuški tjesnac.
Odluka poljskog premijera Donalda Tuska, koji je pozvao građane da odmah napuste Iran zbog mogućnosti izbijanja sukoba, dodatno svjedoči o ozbiljnosti situacije. Evakuacija bi u slučaju iznenadnog napada mogla postati nemoguća u roku od nekoliko sati.
Ključno pitanje ostaje: vodi li Trump strategiju odvraćanja ili priprema teren za rat koji bi mogao redefinirati Bliski istok? Njegovi kritičari tvrde da je riječ o pokušaju slamanja Irana u skladu s izraelskim sigurnosnim interesima i dugoročnom ambicijom promjene režima u Teheranu. Pristaše, pak, smatraju da je pritisak jedini način da se spriječi iransko nuklearno naoružavanje. No vojna realnost pokazuje da bi svaki napad na Iran, zemlju s dubokom teritorijalnom obranom i mrežom regionalnih saveznika, prerastao u složen, višeslojan sukob.
U trenutku kada američki nosači zrakoplova zatvaraju obruč, a Iran i Rusija demonstriraju zajedničku vojnu koordinaciju, Bliski istok ponovno stoji na rubu velike eskalacije. Ako diplomacija ne prevagne, odluka donesena u Washingtonu mogla bi zapaliti lanac reakcija čije bi posljedice nadilazile regiju i obilježile preostale godine Trumpova mandata,ne kao razdoblje stabilizacije, nego kao početak novog, opasnog poglavlja globalne konfrontacije.
FOTO Četiri godine krvi i suza: Gradovi u plamenu, obitelji slomljene, a razaranju se ne nazire kraj
Otvori KEKS Pay
zločinački iranski režim koji je masakrirao oko 40.000 civila koji su protestirali, zaslužuje biti uništen, a Iranci slobodni i deislamizirani!