Tijekom 2025. godine prosječna carinska stopa na uvoz iz SAD-a porasla je s 2,6 na 13 posto. Gotovo 90 posto ekonomskog tereta carina palo je na američke tvrtke i potrošače. Tako stoji u studiji Federal Reserve Bank of New York, newyorškom ogranku američke savezne banke Fed. Iako ovo svakako nije prva studija koja zaključuje kako cijenu dodatnih carina Donalda Trumpa zapravo plaćaju američki potrošači, svejedno je izazvala bijes u krugovima američke administracije.
Jedan od najviših ekonomskih savjetnika Donalda Trumpa rekao je da bi skupinu ekonomista trebalo "disciplinirati" zbog studije Federalnih rezervi u kojoj se tvrdi da su američke tvrtke i potrošači podnijeli najveći teret predsjednikovih tarifa. Direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevin Hassett rekao je da je izvješće koje je objavio newyorški Fed "sramota" i "najgori dokument koji je ikada vidio u povijesti sustava Federalnih rezervi".
No, nalazi newyorškog Feda podudaraju se s drugim nedavnim analizama dodatnih carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump misleći kako će tako zatvoriti sada već pozamašnu rupu u američkom državnom budžetu. U prošlomjesečnom izvješću Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela, neovisne njemačke istraživačke tvrtke, stoji kako je utvrđen "gotovo potpuni prijenos dodatnih carina na američke uvozne cijene". Nacionalni ured za ekonomska istraživanja također je utvrdio da je prijenos tarifa bio "gotovo 100 posto, što znači da SAD, a ne zemlje koje izvoze robu u Ameriku, plaćaju za porast cijena. Ipak, Hassett, koji je direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća, tvrdi da su cijene pale, da je inflacija niža i da su "realne plaće prošle godine porasle u prosjeku za 1400 dolara, što znači da su potrošači imali koristi od carina".
– Ljudi povezani s ovim dokumentom trebali bi vjerojatno biti disciplinirani jer su iznijeli zaključak koji je stvorio mnogo vijesti koje su vrlo stranačke, a temelje se na analizama koje ne bi bile prihvaćene na predavanjima iz ekonomije u prvom semestru – rekao je za CNBC. U Fedu New Yorka, međutim, vrlo konkretno objašnjavaju zašto su zaključili da je američki potrošač taj koji od Trumpovih carina najviše pati. Dali su scenarij u kojem se to ne bi događalo, i usporedili sve s prvim Trumpovim mandatom i carinama.
– Dok uvoznici plaćaju carinu, „ekonomski teret“ carine može se prebaciti na izvoznike ako oni snize svoje izvozne cijene. Pretpostavimo da strani izvoznici naplaćuju 100 dolara za robu, a zemlja uvoznica odluči na nju uvesti carinu od 25 posto. Ako strana cijena ostane nepromijenjena na 100 dolara, plaćena carina iznosi 25 dolara, čime se uvozna cijena povećava na 125 dolara. U ovom slučaju carinska incidencija u potpunosti pada na uvoznika; drugim riječima, postoji 100-postotni prijenos s carina na uvozne cijene, a time i na američke potrošače i tvrtke, kaže se u studiji. Nasuprot tome, ide dalje, izvoznik bi mogao sniziti svoju cijenu kako bi izbjegao gubitak tržišnog udjela.
"Ako strani izvoznici odgovore na carinu snižavanjem cijene na 80 dolara, odnosno 100 dolara podijeljeno s 1,25, cijena koju plaćaju uvoznici ostat će 100 dolara, s uključenih 20 dolara carina plaćenih vladi. U ovom slučaju, 100 posto carinske incidencije pada na strane izvoznike, koji sada dobivaju 20 dolara manje za istu robu; drugim riječima, nema nikakvog utjecaja carine jer je uvozna cijena nepromijenjena", stoji u studiji. Samo, ovakav se scenarij uopće nije dogodio, sve je ostalo isto kao 2018. godine kada je Trump prvi put uveo dodatne carine.
"Naš prošli rad pokazao je da strani izvoznici uopće nisu snizili svoje cijene, pa je puni utjecaj carina snosio SAD. To jest, postojao je stopostotni prijenos s carina na uvozne cijene, navode i nastavljaju kako je "provedena ista analiza za carine iz 2025., koja obuhvaća dvanaestomjesečne promjene od siječnja 2024. do studenog 2025".
"Naši rezultati pokazuju da većina carinske incidencije (raspodjele troška carina na uvoznika i izvoznika) i dalje pada na američke tvrtke i potrošače", zaključuje se.
Otvori KEKS Pay
Jedan od ciljeva uvođenja carina je premjestiti dio strane proizvodnje na teritorij SAD-a jer su tada carine nula. Osim trgovinskog aspekta, studija Federalnih rezervi trebala je uzeti u obzir i strana ulaganja koja po Trump-u iznose cca 9,6 bilijuna stranih ulaganja u SAD u prvoj godini njegovog mandata. Godišnji rast GDP trenutno je 4,4%.