Dovoljno je prisjetiti se situacije na tržištu rada od prije desetak godina i jasno je da su se u Hrvatskoj dogodile velike promjene. Donedavno smo imali višak radne snage i tisuće prijava na jedno radno mjesto, a danas je potpuno obrnuto u nekim segmentima. Dok se s jedne strane otvaraju nova radna mjesta, mnoga koja nisu do nedavno ni postojala, te raste potražnja za stručnim kadrovima, s druge strane suočavamo se s velikim problem na demografskom planu, broj stanovnika je u posljednjih 30 godina pao za 16%, a gotovo svaka treća osoba u Hrvatskoj je starija od 60 godina. Uz ostale vanjske utjecaje poput pandemije ili sukoba u Ukrajini, došli smo do toga da se tvrtke danas bore da pronađu i zadrže kvalitetne djelatnike, a fluktuacija je postala “najnormalnija stvar” koje ne pogađa samo tvrtke nego i društvo u cjelini. U tom “novom normalnom” omjeru snaga na tržištu rada zaposlenici imaju veću moć nego ikada. Mogu si dopustiti izbirljivost i sve češće se odlučuju na promjenu ako radno okruženje ne zadovoljava njihove potrebe i očekivanja.
Upravo zato nam je bilo posebno zanimljivo razgovarati s Danielom Ackermannom, osnivačem Degordiana i danas CEO-om Luppe, domaće kompanije koja razvija HR tech alate i već se afirmirala kao jedan od pionira u regiji. Ackermann je s dvadesetak godina, zajedno s poslovnim partnerom osnovao Degordian koji danas posluje i van Hrvatske, pa dobro razumije potrebe poslodavaca, a istovremeno i očekivanja zaposlenika. Njegova uvjerenja da “ulazimo u zlatno doba HR-a i HR inovacija” odražavaju optimizam, ali i jasan stav da budućnost pripada onima koji uspiju spojiti tehnologiju i inovacije.
S tom idejom nastala je i Luppa Exit Survey, novi modul unutar Luppa alata i prvi proizvod ove razine u regiji, zamišljen da poslodavcima pruži sustavne i pouzdane uvide u stvarne razloge odlazaka zaposlenika. Riječ je o rješenju koje pomaže tvrtkama smanjiti trošak fluktuacije i gubitak znanja, ali i još važnije, pomaže shvatiti što zaposlenike zaista motivira i zadržava.
U vašem Luppa workforce reportu jasno se vidi da su zaposlenici u Hrvatskoj sve nezadovoljniji i da fluktuacija raste. Što to, po vama, govori o stanju na tržištu rada?
Tržište rada je trenutačno vrlo dinamično. S jedne strane, raste životni standard i potražnja za dodatnom radnom snagom, dok s druge strane demografska slika pokazuje sve manji broj radno sposobnog stanovništva. To nije specifično samo za Hrvatsku, već je vidljivo i u većini razvijenih zemalja. Posljedica toga je manjak radne snage i sve veći uvoz radnika, ali i promjena odnosa snaga – zaposlenici danas imaju veću moć, postaju izbirljiviji, manje lojalni i češće mijenjaju poslodavca.
Luppa je sada predstavila Exit Survey. Zašto baš sad?
Poslodavci se danas suočavaju s velikim izazovima vezanima uz talent i fluktuaciju. Svaki odlazak zaposlenika donosi trošak i gubitak znanja pa je prirodno da žele razumjeti razloge i poboljšati situaciju. Žele smanjiti fluktuaciju, što znači zadovoljnije zaposlenike, ali i uspješnije kompanije.
Po prvi puta imamo situaciju da poslodavci istinski žele čuti glas svojih ljudi i unaprijediti radno okruženje, što je veliki iskorak, ne samo u menadžmentu, već i za društvo u cjelini. To vide kao način za postizanje veće stabilnosti i održivosti, ali i jače motivacije i kvalitete zaposlenika.
Luppa Exit Survey je novi proizvod unutar Luppa alata koji daje jasne uvide u razloge fluktuacije kako bi poslodavci mogli spriječiti buduće odlaske.
Što ovaj alat donosi poslodavcima što do sada nisu imali?
Mnoge kompanije prepoznaju važnost exit razgovora, ali im često nedostaje sustavnost i tehnologija. Takvi procesi obično se provode samo za dio zaposlenika, oduzimaju puno vremena, a nerijetko nedostaje i kvalitetne analize – ili je nema uopće. Upravo to pokazuje koliko je ovaj element važan, ali i koliki je potencijal za digitalizaciju i unapređenje.
Luppa kroz Exit i svoje druge module rješava sve navedene izazove potpuno automatizirano, bez dodatnog opterećenja za HR. Pruža dublju i kvalitetniju analizu koja pomaže smanjiti odlaske, povećati zadovoljstvo i angažiranost zaposlenika te u konačnici unaprijediti produktivnost i uspješnost kompanije.
Ističete kako je revolucija AI-ja u HR-u usmjerena na osnaživanje ljudi, a ne njihovu zamjenu. Kako konkretno Luppa osigurava da tehnologija nadopunjuje, a ne zamjenjuje ljudski faktor u procesima angažmana i zadržavanja zaposlenika?
Od samih početaka u Luppi vjerujemo da AI može značajno unaprijediti kvalitetu proizvoda i iskustvo korisnika. Među prvima u svijetu implementirali smo umjetnu inteligenciju u ovu domenu, a i danas smo izuzetno napredni po tom pitanju. Naša ideja nikada nije bila zamijeniti ljude, jer to nije ni realno, već ih nadopuniti i obogatiti. Luppa AI donosi veću efikasnost, dublje uvide i kvalitetniji setup procesa te je sve traženiji.
U jednom ste nedavnom intervjuu rekli da ulazimo u ‘zlatno doba HR-a i HR inovacija’. Što to konkretno znači za kompanije danas i gdje vidite najveće prilike za one koje žele biti ispred drugih?”
Recesija koja je započela 2009. godine bila je izuzetno duga i mnogi je čak nazivaju depresijom. Gotovo cijelo desetljeće obilježila je visoka nezaposlenost. No nakon toga dogodio se nagli preokret – iz razdoblja viška radne snage prešli smo u razdoblje u kojem postoji ogroman manjak talenata, a upravo je talent postao jedan od ključnih prioriteta kompanija.
Danas se sve svodi na pitanje: kako privući, zadržati i razvijati ljude. Problem je izuzetno velik, a zbog brzine promjena tržištu nedostaje dovoljno kvalitetnih alata, rješenja i znanja. To je velika prilika za disrupciju, ali i prilika za kompanije da se kroz veća ulaganja i modernizaciju značajno izdvoje od konkurencije.
Ako pogledamo pet ili deset godina unaprijed, kakvu ulogu vidite za HR tech alate poput vašeg u budućnosti tržišta rada?
Važnost talenta i njegov nedostatak nastavit će obilježavati godine koje dolaze. U tom novom normalnom, ključnu ulogu imaju nove tehnologije i inovacije. One pokreću digitalizaciju, modernizaciju i transformaciju, a sve s ciljem boljih rezultata za kompanije i većeg zadovoljstva zaposlenika.