Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kako se primjenjuje Istanbulska konvencija: Za zaštitu žena u Srbiji specijalci u policiji i tužilaštvu

Rezultat ratifikacije Istanbulske konvencije u Srbiji je i novi Zakon o sprečavanju nasilja u obitelji 2016. i fiksne mjere zaštite
14. ožujka 2018. u 19:29 32 komentara 4279 prikaza
žene
Foto: Reuters/Pixsell

Dok ratifikacija Istanbulske konvencije u Hrvatskoj izaziva velike potrese i podjele, pomalo je iznenađujući podatak da su tu konvenciju već ratificirale sve države nastale raspadom SFRJ osim Hrvatske. Uz Hrvatsku, Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji nije ratificirala ni Bugarska.

Davor Ivo Stier i Andrej Plenković PISMO ČLANSTVU Oštar odgovor Stiera Plenkoviću: Uvredljivo je reći da nismo razumjeli Istanbulsku konvenciju

U zakonu i sakaćenje

– Hrvatska nema dobar razlog da blokira ratifikaciju konvencije niti da iz bilo kojeg razloga od nje strahuje. Koliko pratim medije, puno toga što se prigovara Konvenciji nije točno i zapravo nema nikakve veze s njezinom provedbom. To su više nekakva samovoljna tumačenja. Konvencija nije protiv obitelji, nego isključivo protiv nasilja prema ženama i nasilja u obitelji – kaže Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra u Srbiji.

Srbija je bez previše prigovora i stranačkih prepucavanja Konvenciju ratificirala potkraj 2013. godine. Od tada je, kako kaže Ignjatović, mnogo toga napravljeno u zaštiti žena u društvu. Jedan od rezultata Konvencije je i da je 2016. donesen novi Zakon o sprečavanju nasilja u obitelji. Donesene su i fiksne mjere zaštite tako da policija na licu mjesta može udaljiti ili zabraniti prilazak nasilniku. U policiji i tužiteljstvu postoje specijalizirani djelatnici koji postupaju po dojavi o nasilništvu nad ženama ili u obitelji. Također, prema odredbama Konvencije, za svaki prijavljeni slučaj radi se individualni plan podrške i zaštite. Svakih 15 dana obvezno je održavanje i sastanaka na kojima sudjeluju Centar za socijalnu skrb, tužiteljstvo i policija. U tijeku je izrada i središnje elektroničke evidencije nasilnika koja će sucima pomoći da brže donose odluke. Ignjatović kaže i da je u novi Zakon, temeljem odredbi Konvencije, uneseno niz odredbi poput sakaćenja genitalnih organa, uznemiravanja, proganjanja…

– Dosta toga napravljeno je do danas i možemo reći da smo zadovoljni napretkom. Konkretne rezultate imat ćemo za dvije-tri godine kada ćemo vidjeti je li došlo do pozitivnih pomaka. Ne očekujemo smanjenje broja nasilništava nad ženama i u obiteljima, naprotiv, čak očekujemo njihovo povećanje. Prije su takvi slučajevi prijavljivani samo kad se radilo o težim batinama i modricama po licu, a sada institucije moraju reagirati i na prijetnje – kaže Ignjatović.

Ipak, unatoč dobrim rezultatima koji su vidljivi nakon ratifikacije Istanbulske konvencije, i dalje je niz problema u praksi. Zakon o rodnoj ravnopravnosti je na čekanju već dvije godine, za što Ignjatović prije svega vidi razlog u promjeni ministra socijalne skrbi koji je desnije orijentiran i pritisku udruga kojima je skloniji.

Nema prevencije u vrtićima

Izostaje i preventivni program u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, a problem vidi i u senzacionalističkom izvješćivanju medija. Nije riješeno ni pitanje podrške žrtvama poput besplatne pravne pomoći, psihološke pomoći, nedostatka smještajnih kapaciteta u sigurnim kućama… Da ima mjesta za napredak govori i to da su partneri ili sinovi od početka 2018. godine u Srbiji ubili čak osam žena.

Turska MARINKO JURASIĆ Istanbulsku konvenciju prva ratificirala Turska Ruža Tomašić AKTUALNA TEMA Tomašić u Strasbourgu: Pozivam hrvatske vlasti da ne ratificiraju Istanbulsku konvenciju! Tomislav Karamarko OGLASIO SE I KARAMARKO 'Istanbulska konvencija duboko poništava kršćanske korijene hrvatskog bitka '

Obuka za pravnike i liječnike koji pomažu žrtvama, novi zakoni

Austrija je, kao sedma zemlja u svijetu, Istanbulsku konvenciju ratificirala u studenome 2013. godine, a prema izvještaju Grevia, u posljednjih pet godina načinjen je znatan napredak. Iako je Austrija po pitanju prava žena i odnosa prema kućnom nasilju i seksualnom zlostavljanju imala i prije toga prilično jasan stav, ratifikacijom konvencije počeo je cijeli niz novih aktivnosti kojima je položaj žena dodatno poboljšan. Odnosi se to prije svega na niz kampanja za podizanje svijesti i upoznavanje javnosti s problemom zlostavljanja i nasilja koje su posebno intenzivno provođene tijekom 2014. i 2015. godine, a bile su usmjerene na vrlo široku publiku, od srednjoškolaca i opće javnosti do zdravstvenih radnika, migranata i novinara. Ujedno, uspostavljeni su i posebni sustavi podrške žrtvama nasilja. Neke od austrijskih pokrajina razvile su i vlastite rodno osjetljive sustave edukacije koji se danas provode na razini vrtića, a organizirana je i posebna obuka za pravnike i liječnike koji dolaze u dodir sa žrtvama nasilja. Razvijeni su i preventivni programi za sprečavanje kućnog nasilja kroz koje, između ostalih, po nalogu suda obvezno prolaze svi muškarci osuđeni za takva djela. Pod okriljem ratificirane Istanbulske konvencije uspostavljeno je i nekoliko telefonskih linija kojima žrtve nasilja mogu potražiti pomoć i pravno savjetovanje, a uspostavljen je i poseban program potpore i zaštite djeci koja su svjedočila nasilju u kući. Uza sve to, promijenjeni su zakoni pa su žene i djeca dobili veći stupanj zaštite, a policija je prošla posebnu obuku. (bk)

Prije ratifikacije istražili koje zakone treba mijenjati

Njemačka je bila jedna od prvih država EU koja je potpisala Istanbulsku konvenciju, ali ratificirala ju je tek krajem 2017. kao 25. država koja je to učinila. Ratifikacija u Njemačkoj stupila je na snagu 1. veljače 2018. U ženskim udrugama kažu da je Njemačka primjer ozbiljne države koja je prije ratifikacije odlučila prvo provesti istraživanje što njezina provedba znači i donosi državi te koje zakone treba mijenjati pri tome. Tijekom ratifikacije rečeno je da tako EU ponovno potvrđuje svoju vodeću ulogu u okončanju nasilja protiv žena i rješavanju svih oblika diskriminacije temeljene na spolu. Ističe se da je riječ o dostignuću koje će zasigurno imati pozitivan učinak na one koji su podložni rodno utemeljenom nasilju. (bbr)

Ratificirali konvenciju još 2013. godine, ali o primjeni se malo zna

Bosna i Hercegovina u studenome 2013. godine postala je 6. članica Vijeća Europe koja je ratificirala Istanbulsku konvenciju. No, iako je BiH među prvima prihvatila taj dokument, o tome se u javnosti malo ili nimalo govorilo, kao ni danas, iako je to u susjednoj Hrvatskoj top tema. BiH se obvezala na poduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacijskog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja te kažnjavanje počinitelja. Sama ratifikacija nije izazvala javne prijepore. Ipak, zbog nepoštivanja međunarodnih konvencija i presuda međunarodnih sudova BiH je stalno metom kritike međunarodnih organizacija, uključujući Vijeće Europe. (dj)

Algebra
PRIJAVE TRAJU
Kako do 10.000 eura? Dovoljna vam je odlična ideja za startup
  • bikica7:

    Bitno je da će ideološki aktivisti iz državnog proračuna dobiti najmanje milijardu " ustaških" kuna kako bi svoju prljavu rabotu provodili protiv hrvatskog naroda

  • Avatar Idler 3
    Idler 3:

    Iskustva iz Srbije ???

  • Avatar Amfilohije von kradilofije
    Amfilohije von kradilofije:

    Jesmo licemjeri .... najveći broj pregleda na Y.T. imao poslanik iz srbije koji je posramio sve ostale i priupitao dal će država odvojit sredstva da financira " pedere" i ostale udruge a sad se kao nama nameće srbija kao uzor ... prikaži još! što su odmah Istambulsku usvojili ? Ma usvojit će srbja svašta ali priznavanje Kosova neće zaobić !