Zemlje koje čine istočnu granicu Europske unije sve glasnije upozoravaju Bruxelles da sigurnosna situacija više ne dopušta ignoriranje realnosti, Rusija sve otvorenije testira njihove granice, a obrana više ne može biti isključivo nacionalni trošak. Na summitu u Helsinkiju, koji se održava u utorak, čelnici osam država članica EU-a koje graniče s Rusijom i njezinim saveznicima zatražit će posebna sredstva za obranu u sljedećem dugoročnom proračunu Unije. Riječ je o Finskoj, Švedskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.
„Jačanje istočnog krila Europe mora postati zajednička europska odgovornost“, poručio je estonski premijer Kristen Michal, naglašavajući da sigurnost granice Unije nije problem samo pojedinih država. Ovaj, prvi summit takve vrste, inicirao je finski premijer Petteri Orpo, a dolazi u trenutku sve veće zabrinutosti istočnoeuropskih članica zbog ponašanja Moskve. U posljednjim mjesecima zabilježeni su brojni incidenti: ruski borbeni zrakoplovi ulazili su u estonski zračni prostor, dronovi su letjeli duboko iznad teritorija Poljske i Rumunjske, dok je Bjelorusija, ruski saveznik, više puta paralizirala litavski zračni promet puštanjem velikih balona preko granice.
Napetosti su dodatno pojačane prošlotjednom izjavom ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je uputio prikrivenu prijetnju Finskoj zbog njezina članstva u NATO-u. „Rusija predstavlja prijetnju Europi i to dugoročno“, izjavio je Orpo za finski dnevnik Helsingin Sanomat, ističući da se u EU-u uvijek vodi borba oko novca, ali da ulaganja u obranu nisu oduzimanje sredstava drugima, nego ulaganje u zajedničku sigurnost.
Prema analizi francuskog Politica, u središtu rasprave bit će upravo otključavanje europskih sredstava. Zemlje na prvoj liniji žele nove financijske mehanizme koji bi se temeljili na solidarnosti, a bili bi namijenjeni državama koje izravno štite vanjske granice Unije. Europska komisija planira u proračunu za razdoblje 2028. - 2034. povećati izdvajanja za obranu čak pet puta, na 131 milijardu eura. Države istočnog krila traže da se dio tog novca izravno usmjeri u njihov region. Također se razmatraju novi instrumenti slični postojećem programu zajmova za nabavu oružja SAFE, koji je već izazvao golemi interes i premašio planirane okvire.
Osim financiranja, ove zemlje žele političku potporu za projekte jačanja protudronske obrane i šireg obrambenog sustava EU-a. Ti su prijedlozi ranije naišli na otpor država poput Mađarske, Francuske i Njemačke, koje strahuju od prevelikog miješanja Bruxellesa u nacionalnu obrambenu politiku. Novac, međutim, nije jedina točka prijepora. U pozadini summita tinjaju i različiti pogledi na odnos prema Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump europske lidere javno nazvao „slabima“, neke zemlje poput Njemačke i Danske otvoreno su kritizirale Washington, pa čak i označile SAD kao sigurnosni rizik.
Takva retorika ozbiljno zabrinjava zemlje istočnog krila, koje se boje slabljenja američke predanosti NATO-ovu članku o kolektivnoj obrani, za njih posljednjoj liniji zaštite od Rusije. Unutar NATO-a sve je izraženija bojazan da bi eventualni mirovni sporazum u Ukrajini Moskvi dao prostor za novo naoružavanje i preusmjeravanje snaga prema granicama EU-a. „Ako rat u Ukrajini stane, Rusija će tražiti način da svoje vojnike zadrži ‘zaposlenima’, vrlo vjerojatno u našem smjeru“, upozorio je jedan visoki NATO-ov diplomat. Iako Europa dugoročno mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu, isti izvor zaključuje kako je u ovom trenutku opasno i neodgovorno javno potkopavati savez sa SAD-om.
Otvori KEKS Pay
