– Gorenje različitih tvari na otvorenom prostoru dovodi do trenutačnog onečišćenja zraka i okoliša, a ovisno od tvari koje izgaraju nastaje niz otrovnih para i plinova te lebdećih štetnih i opasnih čestica koje u dimu strujanjem zraka mogu biti raznesene, a zatim se taložiti padanjem na tlo i dugo se zadržavati na tlu, čime ono postaje neupotrebljivo za uzgoj hrane kako za ljude tako i životinje – kažu u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije. O kakvom je točno onečišćenju riječ u osječkom slučaju, znat će više, napominju, nakon provedenih mjerenja.
Općenito, kad je o gorenju otpada riječ, znanstvenici ističu da spaljivanje i rasplinjavanje otpada oslobađa kisele plinove, organske tvari kao što su dioksini i furani. Izlaganjem polimera vatri dolazi do mekšanja i taljenja, a potom i do razgradnje polimera pa nastaju i oslobađaju se polimerne pare. Miješanjem polimernih para sa zrakom nastaje smjesa gorivih plinova. Kako objašnjavaju stručnjaci, gorenje plastike nikad nije bezazleno. Oslobađaju se ugljični monoksid i dioksid, ali i kancerogeni dioksin. Dodatan je problem što opasne čestice završavaju na tlu, gdje se talože, pa se mogu javiti problemi s uzgojem voća i povrća.
VEZANI ČLANCI:
Dioksini su dvije skupine kemijski slično građenih kloriranih organskih spojeva iz skupine polikloriranih ugljikovodika, a nastaju izgaranjem organskih tvari, na primjer pri spaljivanju otpada. Većina dioksina, zapravo, nastaju kao neželjeni produkti spaljivanja i izgaranja industrijskog, komunalnog i otpada iz domaćinstva. Nastaju i tijekom procesa paljenja i spaljivanja kod industrijske proizvodnje kemikalija s nekim halogenim elementima kao međuprodukti ili onečišćenja. Riječ je o vrlo otrovnim spojevima koji se u literaturi ponekad nazivaju "najtoksičnijim umjetnim spojevima".
Karcinogeni su i djeluju na reprodukcijske funkcije. Nakon ulaska u ljudski organizam djelomično se metaboliziraju i eliminiraju, no ostatak se pohranjuje u tkivo. Stručnjaci napominju da imaju i nekancerogene učinke poput ateroskleroze, hipertenzije, dijabetesa ili poremećaja živčanog sustava kod kronične izloženosti. I kad je 2019. gorjelo na odlagalištu otpadu Metisa kod Pule, upozoravalo se na dioksin jer plastika izgaranjem stvara katran i lebdeće čestice bogate policikličkim aromatskim ugljikovodicima, a ako ima klora koji se nalazi u PVC-u, nastaje i dioksin.
No, Zavod za javno zdravstvo Istarske županije poručio je da nema ugroze za zdravlje. Godine 2019. izbio je i veliki požar na najvećem odlagalištu otpada u Međimurju, u Totovcu. HZJZ Međimurske županije tada je savjetovao građanima samo da za svaki slučaj peru voće i povrće, a da izmjerene vrijednosti pokazuju da utjecaja na zdravlje ljudi nije bilo jer je dim s požarišta odlazio u atmosferu gdje su mu koncentracije padale.
Sve navedeno....ali zrak nije onečišćen :))) saaamo nemojte izlaziti iz stanova i ne otvarajte prozore, ali zrak je inače skroz ok :)